Još jedan ukrajinski grad pred padom; Alarm na sjeveru, Putin je pripremio 50.000 vojnika, kreće veliki napad?!

Utorak, 7. svibnja, ujedno je 804. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Nakon dužeg toplog i suhog perioda, zadnji su dani donijeli postupno zahladnjenje i kišu u većini države, koja bi bojišnicu trebala zahvatiti u srijedu 8. svibnja – što do sada nije bitnije utjecalo na prohodnost terena, intenzitet kopnenih sukobljavanja te velike šumske požare u Serebrjanskim šumama. Naime, usprkos činjenici da su Rusi (a i dobar dio Ukrajinaca) u nedjelju 5. svibnja obilježili Uskrs po julijanskom kalendaru – ritam borbenih djelovanja je zadnjih dana ustrajno ostao iznimno visok. Osim kod Bahmuta i Donjecka, gdje se koncentrirala većina kopnenih sukobljavanja, Ukrajince je krenulo brinuti i navodno okupljanje ruskih snaga u ruskim pograničnim regijama Belgorod, Kursk i Brijansk – gdje je uz one uobičajene postrojbe agresora detektirano i dodatnih oko 50.000 neprijateljskih vojnika iz okvira Sjeverne skupine snaga i novoustrojenog Lenjingradskog vojnog okruga. Iako se u tim krajevima i ranije znalo gomilati agresorske snage prije njihova odlaska na bojišta istoka, jugoistoka ili juga Ukrajine – sada mnogi nagađaju da bi to mogao biti početak nekog okupljanja za novi napad na Ukrajinu u oblastima Černihiv, Sumi ili Harkiv (što itekako utiče na svako tekuće raspoređivanje ukrajinskih rezervi itekako potrebnih i na već aktivnim fokusnim točkama sukoba). Do tada, agresori intenzivno napadaju i brojna željeznička čvorišta u ukrajinskoj pozadini, nastojeći time usporiti pritjecanje vojnog materijala iz okvira nedavno odobrene vojne pomoći Sjedinjenih Država.

Dok većinu Ukrajine i nadalje muče štete na strujnoj infrastrukturi, procijenjene na više od milijardu USD, probleme su pojačali ruski uspješni napadi u noći od petka 5. na subotu 6. svibnja – kada je agresorima uspjelo kamikaza-dronom oštetiti visokonaponsko postrojenje u oblasti Sumi. Time je bez struje ostalo preko 1.300 mjesta u toj oblasti (pa su aktivirana rezervna napajanja za ključne institucije i tzv. „točke nepobjedivosti“), ali su nestašice dodatno pogodile i dijelove Harkivske oblasti (preko 100.000 potrošača), regije koja ionako ima ogromnih problema u opskrbi strujom otkad su Rusi ondje nedavno uništili velik dio ključne infrastrukture. Srećom, za blagdana je potrošnja bila slabija, a vjetrovito vrijeme s malo oblaka omogućilo je dobru proizvodnju iz obnovljivih izvora, tako da je i balansiranje potresenog elektroenergetskog sustava bilo lakše provedivo. Naravno, za to vrijeme itekako užurbano traju radovi na popravku i obnovi strujnih kapaciteta, a izgleda da su počele i pripreme za sve one radove potrebne da Ukrajina uspješno dočeka iduću sezonu grijanja. U tome će gradu Kijevu pomoći i Velika Britanija – kojoj tek treba dati i detaljniji popis potrebne opreme ne bi li mogli prionuti nabavi, a onda i njenoj dopremi te ugradnji.

Dok se Ukrajina ovog tjedna sprema za nastavak obrane – pa je Volodimir Zelenski već Vrhovnoj Radi podnio i novi prijedlog za produljenje izvanrednog stanja i opće mobilizacije za idućih 90 dana (do 14. srpnja) – ni njihov neprijatelj ne spava. Tako su u samoj Ukrajini otkrivena dva visoka pripadnika same ukrajinske službe osiguranja ključnih državnih institucija koji su ruskom FSB-u izgleda odali koordinate „sigurnih objekata za pripadnike državnog vrha“ za planiranje napada raketama i dronovima. Na njihovoj su meti prvenstveno bili sam Zelenski, te onda i čelnici civilne te vojne obavještajne službe (Maljuk i Budanov). Za to vrijeme, u Rusiji je Vladimir Putin oko podneva u utorak 7. svibnja obavio i svečanu inauguraciju na svoj ukupno peti mandat predsjednika Ruske Federacije. Na ceremoniji koja je počela govorom pobjednika nedavnih itekako upitnih izbora, a završila crkvenom „molitvom zahvale“, unisono se pljeskalo svim onim frazama koje Putin ispaljuje već godinama – o tome kako on aktivno radi na kreiranju multipolarnog svijeta i prevladava izazove dok Rusi u „specijalnoj operaciji“ brane svoje vrijednosti i dokazuju odanost domovini – sve to, naravno, širom Ukrajine koju su napali. Ovo događanje s više od 2.600 uzvanika bilo je direktno prenošeno širom okupiranih krajeva Ukrajine, a trenutak kada Putin kreće Rusijom vladati na dodatnih 6 godina (trajanje usporedivo tek sa Staljinom) iz nekog su razloga uživo popratili i veleposlanici Francuske, Mađarske, Slovačke, Grčke, Cipra i Malte – dok je ostatak bitnijih država EU i NATO okvira tu „cirkusku predstavu“ iz Moskve ipak bojkotirao.

Stanje na terenu

Kako smo već spomenuli, žestinu borbi proteklih dana nije umanjio Uskrs 5. svibnja, a ni probe za nadolazeću „Paradu pobjede“ održane 6. svibnja ili inauguracija ruskog predsjednika Putina 7. svibnja. Borbe su zadnjih dana obnovljene na sjeveru Donbasa gdje ukrajinski izvori spominju tri pravca napada: (1) kod Andrivke i Stelmahivke, zapadno od okupiranog grada Svatove, (2) zapadno od okupirane Kremine (potez Makiivka-Nevske-Terni-Torske), te (3) južno od rijeke Siverski Donjec, kod Bilogorivke. Sve to doduše prešućuje i činjenicu da je obnova borbi istočno od Kupjanska uz šumske požare navodno dovela do određenog napredovanja agresora sjeveroistočno od Sinkivke, te da je bilo ozbiljnijih promjena tijeka bojišnice otprilike na pola puta od Kupjanska prema okupiranom gradu Svatove – gdje su 6. svibnja ruski izvori i službeno potvrdili okupaciju sela Kislivka i Kotljarivka. Tek treba vidjeti kako će ove novosti utjecati na stanje obrane oko 3 km sjevernije (ukrajinska uporišta Stepova Novoselivka i Ivanivka), te na tamošnju kontrolu ceste P-07 (Kupjansk-Svatove).

Južno od rijeke Siverski Donjec nastavljene su intenzivne borbe sve do prostora zapadno od okupiranog grada Bahmuta – gdje barem 25.000 Rusa i dalje žestoko pokušava napasti ukrajinsko uporište Časiv Jar s načelna tri smjera. Kao prvo, tu je napredovanje na sjeveroistoku, od okupirane Bogdanivke preko Kalinine prema cijevnom segmentu vodnog kanala „Siverski Donjec – Donbas“. Kako izgleda, ondje su ukrajinski branitelji zadnje vrijeme imali i ponešto uspjeha, te su agresori vraćeni u selo Bogdanivka, na čijim zapadnim rubovima započinju ukrajinski obrambeni položaji. Kao drugo, slično bez uspjeha su izgleda prošla i ruska nastojanja za frontalnim napadom na istočno predgrađe Časiv Jara, četvrt „Novi“ koju spomenuti kanal odvaja od glavnine mjesta. Kao treće, nastavlja se ruski pritisak i jugoistočno od Časiv Jara, gdje agresori kroz šume sjeverno od okupiranog Ivanivske nastoje doći do južnog cijevnog segmenta spomenutog vodnog kanala. Iako se prije nekoliko dana čulo o tome da im je to nastojanje uspjelo, izgleda da su branitelji taj prodor agresora uspjeli suzbiti, tako da je i ondje trasa spomenutog vodnog kanala za sada nedostupna neprijatelju kojeg se drži na distanci kombinacijom topništva i bespilotnih letjelica. Među ostalim, Rusi su ondje na Uskrs 5. svibnja spominjali i uništenje šarenog balona punjenog helijem, koji je na njihove položaje nosio zeca-igračku punjenog s oko 75 grama eksploziva. Što se tiče otvorenog prostora između okupiranog Ivanivske i oko 4 km južnijeg ukrajinskog uporišta Klišćivka – iako se tu zadnjih dana bilježilo pokušaje ruskog napredovanja na zapad, gdje su mehanizirane napade predvodili dodatno oklopljeni tzv. „kornjača-tenkovi“, izgleda da ondje nije bilo bitnijih pomaka bojišnice.

Rusi posustaju kod Avdiivke

Jednako tako, izgleda da su se postupno ispuhali ruski ofenzivni kapaciteti sjeverozapadno od okupirane Avdiivke – gdje se stabilizira fronta oko sela Očeretine, čije su zauzimanje ruski službeni izvori potvrdili u nedjelju 5. svibnja. Pri tome, potvrđeno je da su sjeveroistočno od Očeretine ukrajinske snage napustile Arhangelske (selo u lokalnoj kotlini, izloženo agresorskim položajima na okolnim visovima), dok su okupirani i Novokalinove i Keramik – da bi se bojišnica zaustavila na pošumljenim međama neposredno sjevernije (oko 3 km južno od ukrajinskog uporišta Kalinove). Uz to, nastavljaju se ruski napadi (1) od Očeretine na sjeverozapad prema selu Novooleksandrivka, (2) na zapad prema selu Sokil, te (3) na jugozapad, preko okupiranog Soloviove (Rusi su to službeno objavili 6. svibnja) prema ukrajinskom uporištu Novopokrovske. Bojišnica je ostala relativno stabilna na otvorenim prostorima južno od Novopokrovske, iako se ondje zadnjih dana bilježilo gubitke tenka M1A Abrams i barem dva oklopnjaka Bradley kojima su Ukrajinci nastojali zaustaviti rusku navalu. Tek ponešto uspješnije bilo je stanje malo južnije – od sela Umanske na obalama rijeke Durnaja, do Jasnobrodivke i onda južno do sela Netailove (koje je posljednjih dana također pod intenzivnim pritiskom agresorskih snaga koje u njega naviru s istoka). Kako izgleda, Ukrajinci uspijevaju držati obranu južno od Netailove i istočnijeg okupiranog sela Pervomajske (uključujući tu i Nevelske, u koje su nedavno Rusi uspjeli ući, ali ga izgleda nisu zadržali) – baš kao i idućih 7 km do ukrajinskog uporišta Krasnogorivka u kojem se navodno nastavljaju gradske borbe. Dok ukrajinska strana ne priznaje ozbiljnije uspjehe agresora u tom gradiću predratne populacije od oko 15.000 stanovnika – ruski izvori ustrajno navode borbe u središtu mjesta, s naglaskom na barem privremeno zauzimanje prostora tamošnje tvornice vatrostalnih materijala, koja se izduženo u smjeru istok-zapad prostire kroz centar naselja. Jednako je nejasna i sudbina ukrajinskog uporišta Georgiivka, oko 4 km jugozapadno – za koje također postoje naznake da je uvelike u rukama agresora, dok borbe u naselju itekako žestoko traju i nadalje.

Ostatak bojišnice kroz Donjecku oblast i dalje teče zapadno od nedavno osvojene Novomihailivke, gdje se agresori tek teškom mukom pomiču na zapad prema ukrajinskim uporištima Paraskoviivka i Kostjantinivka, a dobro se drži i Vugledar oko 16 km na jugozapad. Na prostorima bivše ukrajinske ofenzive iz ljeta 2023. godine, iako su agresori u samoj Velikoj Novosilki 3. svibnja uništili most preko rijeke Mokri Jali (koji Veliku Novosilku na istok cestovno veže s Vremivkom i onda južno prema bojišnici) – 10 km južnije se i dalje drže uporišta Staromajorske i Urožajne (gdje su Rusi stigli na južni rub sela, ali nisu uspjeli napredovati, baš kao ni kroz otvorena polja tek malo istočnije). Jednako se tako nadalje bilježe i borbe južno od Orihiva u Zaporižju (na sjevernom kraju sela Robotine, koje izgleda ipak nije kompletno u rukama agresora), te u donjem toku Dnjepra. Ondje se - usprkos zadnjih dana vidljivo pojačanoj navali ruskih snaga borbene skupine „Dnjepar“ - izgleda i nadalje drži barem ukrajinski mostobran kod sela Krinki, na uvelike okupiranoj istočnoj obali Dnjepra. Konačno, spomenimo i da je u ponedjeljak 6. svibnja Ukrajina objavila da se njena „Grupa 13“ opet iskazala korištenjem pomorskih besposadnih plovila Magura V5 kojima je uništen ruski obalni patrolni čamac iz okvira Projekta 12150 (klasa „Mangust“), jedna od ukupno 26 takvih modernih brodica u službi pri Crnomorskoj floti Ruske Federacije.

Zračni napadi

Nakon ruskog napada raketom Kh-59 na industriju grada Kropivnickog i Harkiva u večernjim satima petka 3. svibnja, subota 4. svibnja započela je ruskim valom od 13 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 i četiri rakete sustava S-300 lansiranih iz Belgorodske oblasti. Iako su sve bespilotne letjelice navodno bile uništene iznad Harkivske i Dnjepropetrovske oblasti u Ukrajini – ipak su zabilježeni požari na jugu Harkiva (četvrt Osnovjansk), te južnije kod Pavlograda. Uz to se tijekom dana vođenim zrakoplovnim bombama gađalo Hersonsku oblast (Berislav i krajevi sjevernije od tog mjesta), a eksplozije su se čuli i u Odesi, gradu Dnipro, te opet u samom Harkivu. Zauzvrat, brojne ukrajinske letjelice napadale su ciljeve u ruskoj pograničnoj oblasti Belgorod (više od 30 letjelica) te Kursk (više od 10 raznih dronova srušeno, a bilježen je bio i niz uspješnih napada).

Nedjelja 5. svibnja, Uskrs po julijanskom kalendaru, opet je započela ruskim napadom 24 kamikaza-drona Shaheed-136/131, lansiranih iz ruske oblasti Kursk prema Harkivu, te s rta Čauda na Krimu prema ciljevima na jugu Ukrajine. Iako se govorilo o rušenju ukupno 23 takve bespilotne letjelice, ipak je bilo govora i o brojnim eksplozijama i požarima na jugu Harkiva (navodni pogodak u skladište streljiva u četvrti Novobavarski), u Balakliji (rotacija ljudstva) te oko željezničkog čvorišta Čuguiv, dvadesetak km jugoistočno od Harkiva. Uz to, ruske su snage vođenim zrakoplovnim bombama gađale Ukrajinsk (zaleđe fronte zapadno od Donjecka), Novogrodivku (neposredno zaleđe fronte sjeverozapadno od Donjecka) i Tarasivku (neposredno zaleđe fronte sjeverno od Očeretine) – a onda opet bombama UMPB D-30SM i sjeverozapadni dio grada Harkiva (četvrt Ševčenkiv, barem 14 ozlijeđenih) – s 5 raketa višecijevnog sustava Smerč bila je gađana termoelektrana Slovjanska u mjestu Mikolaivka (desetak km istočno od Slovjanska u Donjeckoj oblasti), baš kao i mjesto Poltava (uništen elevator za žito).

U noći na ponedjeljak 6. svibnja agresori su izveli zračni napad bespilotnim letjelicama na energetsku infrastrukturu ukrajinske oblasti Sumi, koja je bez struje privremeno ostavila mjesta Lebedin, Bilopilija, Ohtirka i Sumi, ali i pojedine četvrti Harkiva, osamdesetak km istočno. Navodno je bila riječ o lansiranju vala od 13 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 iz ruske regije Kursk, od čega ih je 12 navodno srušeno u prilazu, a barem jedna je izazvala i spomenute štete na energetskoj infrastrukturi ukrajinske oblasti Sumi. Ujedno se vođenim zrakoplovnim bombama sjeverozapadno od Harkiva usred noći pogodilo niz civilnih ciljeva u Zoločivu, a onda bombom UMPB D-30SM i mjesto Halicinivka (neposredno zaleđe fronte zapadno od Donjecka). Zauzvrat, ukrajinske bespilotne letjelice su bilježile niz napada u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod – posebno na nekakve kombije pune radnika kod sela Berezovka (6 mrtvih i 35 ozlijeđenih), koje je onda napadano i kasnije u danu – dok su ruski izvori navodili barem još bespilotne letjelice uništene iznad oblasti Belgorod (barem 13) i Kursk (barem jedna).

Utorak 7. svibnja započeo je vijestima o ruskom bacanju bombe od 1.500 kg na selo Monačinivka (oko 13 km sjeverozapadno od Kupjanska), kojom se vjerojatno gađalo tamošnju željezničku stanicu – dok je samo nekoliko sati kasnije vođenim zrakoplovnim bombama bilo gađano i selo Gluškivka oko 14 km jugoistočno od Kupjanska. Bili su to samo neki u nizu takvih napada koji su za svoje ciljeve imali pretpostavljena mjesta okupljanja ili rotacije ukrajinskih snaga, ili željeznička čvorišta u kojima se pretpostavljalo pretovar bilo novog oružja ili streljiva za pojedine obližnje zone žestokih borbi.

Međunarodna arena

Nakon što su prošloga tjedna izjave britanskog ministra Davida Camerona o dozvoli neograničenog korištenja britanskog oružja za Ukrajinu podigle ogromnu prašinu u Moskvi – ta je činjenica zajedno s očekivanim pristizanjem borbenih aviona F-16 poslužila za još jedno rusko podizanje međunarodnih tenzija. Naime, spomenute F-16 se u Moskvi odlučilo tretirati „nosačima nuklearnog oružja“, bez obzira na njihove verzije ili modifikacije – te se najavilo i „odgovarajuće reakcije“. Kao prvo, riječ je tu bila o najavama vježbi korištenja taktičkog nuklearnog naoružanja – koje je famozni Dmitrij Medvedev odmah povezao i s novim prijetnjama prema Capitol Hillu, Elizejskoj palači i rezidenciji Downing Street br. 10. U priopćenju od 6. svibnja Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije dodatno je takve najave povezalo s isporukom Ukrajini raketa ATACMS i aviona F-16, gdje takve aktivnosti trebaju „postati otrežnjujući signal Zapadu“ da shvati „katastrofalne posljedice“ svoje politike prema Ukrajini i prestane pomagati tu agresijom ugroženu demokratsku državu. Ipak, iz Pentagona se čulo kako Sjedinjene Američke Države istodobno nisu uočile nikakve promjene u rasporedu ruskih strateških nuklearnih snaga – dok će se nastaviti pratiti i sve ostalo, u svjetlu spomenutih vojnih vježbi razmještanja taktičkog nuklearnog oružja. Iz same Ukrajine se ovakvu rusku retoriku također opisalo izjavama da nije uočeno ništa novo – „osim informacijskog učinka i izjava“, kojima se još jednom provode nuklearne ucjene „kao stabilna praksa Putinovog režima“.

Za to vrijeme, u Parizu su ugostili i kineskog predsjednika Xi Jinpinga – koji se u razgovorima s francuskim predsjednikom Macronom i čelnicom Europske komisije Ursulom von der Leyen nije dao pokolebati u svojim stavovima – naglašavajući između ostalog tek da Kina namjerava surađivati s Francuskom i cijelom međunarodnom zajednicom u traženju načina za rješavanje ukrajinske krize, dok se i Kina i Francuska i EU moraju suprotstavljati eskalaciji neprijateljstava u Ukrajini. Nakon toga, kineski je čelnik produžio dalje – prvo u Srbiju 7. svibnja, na godišnjicu bombardiranja kineskog veleposlanstva u Beogradu 1999. godine, da bi svoju kratku europsku turneju onda završio u Mađarskoj. Za to vrijeme, u Parizu je bio i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, koji je u subotu 4. svibnja s gradonačelnikom Kijeva Vitalijem Kličkom potpisao Sporazum o prijateljstvu i suradnji dvaju glavnih gradova. Riječ je tu o osnovi za zajedničke projekte na polju gospodarstva, javnog prijevoza, zaštite okoliša, obrazovanja, sporta, turizma, zdravstva i kulture – a ovaj je akt potpisan na temelju odluke Gradske skupštine Zagreba iz studenog 2023. godine. Naravno, tek treba vidjeti koliko će od svih tih lijepih želja i planova stvarno zaživjeti u ratnoj svakodnevici Kijeva te mirnodopskom koprcanju ipak bitno manjeg Zagreba.

Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na Jutarnji.hr objavljuje vojne analize