Klimatske promjene pojačavaju podjelu između bogatijih zemalja sjeverne i siromašnijih, ali i klimatski ugroženijih zemalja južne Europe. Sva znanstvena istraživanja pokazuju da će jug Europe biti puno teže pogođen globalnim zagrijavanjem od sjevera kontinenta. Zbog toga lideri južnih država članica Europske unije traže od Bruxellesa da kalibrira politike da bi se lakše suočili s trenutačnim i novim klimatskim prijetnjama. Međutim, štedljive zemlje sjevera ne gledaju pretjerano blagonaklono na težnje da se iznos novčanih sredstava za borbu protiv globalnog zatopljenja usredotoči upravo na jug kontinenta.
Pojedini grčki i španjolski političari žele da se o ovom problemu raspravlja na razini Europske unije. Primjerice, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis od prošlog se ljeta snažno zalaže da EU ojača svoje zajedničke sposobnosti odgovora na hitne situacije, a nedavno je najavio i osnivanje državnog stabilizacijskog fonda, koji će prihod od prodaje državne imovine ulagati u infrastrukturu i zelene projekte. Početni kapital fonda iznosit će 300 milijuna eura.
Španjolska zamjenica predsjednika vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografske izazove Teresa Ribera također upozorava da je Europa nespremna za ekonomske i društvene učinke klimatskih promjena. Ribera se nada postati nova povjerenica EU za energetiku jer će na toj poziciji moći pomoći europskoj industriji da sustigne Kinu i SAD u globalnoj utrci u zelenim tehnologijama.
Međutim, kandidatura joj visi o koncu nakon što su neki dužnosnici Europske komisije i zastupnici u Europskom parlamentu izrazili zabrinutost zbog toga što je Ribera izrazito antinuklearno nastrojena. Naime, ova bivša pregovaračica UN-a za klimu zalagala se za zatvaranje nuklearnih reaktora u svojoj zemlji i odluku je Bruxellesa da proglasi nuklearnu energiju održivom alternativom fosilnim gorivima nazvala "velikom pogreškom".
U nedavnom intervjuu za Politico Ribera je oštro napala šeficu Komisije Ursulu von der Leyen rekavši da njezina spremnost da radi s krajnjom desnicom i odustane od zelene agende otkriva "stav rezignacije koji je iznimno poguban i iznimno štetan za europske interese". Ribera vjeruje da ona može učiniti mnogo više za Europski zeleni plan, ključni plan koji bi trebao osigurati energetsku tranziciju. No za sada aspiracije španjolske političarke ne padaju na plodno tlo.
"Trebamo investirati što je prije moguće jer to smanjuje troškove i omogućuje rani pristup pogodnostima. Zato je važna rasprava o financijama", rekla je Ribera na pitanje Politica predviđa li uvođenje posebnog EU fonda koji bi bio usmjeren na rješavanje klimatskih problema jugoistočne Europe.
Međutim, pitanje je kako bi se i na što točno trebala usmjeriti novčana sredstva jer izvješća pokazuju da se radi o vrlo kompleksnom problemu, koji pogađa različite sektore društva i gospodarstva. Fond bi možda mogao pokrivati osiguranje od poplava ili se fokusirati na zaštitu zaliha vode potrebne za hlađenje nuklearnih reaktora. Bruxelles bi također mogao potaknuti europske gradove da razviju planove hitnog odgovora na toplinske valove, kao i planove odgovora na prijetnje i rizik porasta mora.
Prva europska znanstvena procjena klimatskih procjena, koju je nedavno objavila Europska agencija za okoliš (EEA), otkriva prilično zabrinjavajuće podatke. Prošla je, 2023. godina bila najtoplija u povijesti. Stari kontinent zagrijava se brže od ostatka svijeta, a sredozemna se regija zagrijava 20 posto brže od ostatka Europe. Gotovo 250 milijuna ljudi koji žive na Mediteranu nema dovoljno vode. Toplinski valovi u narednim će godinama biti još učestaliji i jači nego što su sada, suše će biti dugotrajnije, a poplave i požari intenzivniji.
Španjolska turistička regija Katalonija već je uvela smanjenje potrošnje vode poljoprivrednicima i industriji, zabranila tuširanje na javnim plažama, dopustila pranje automobila samo u ovlaštenim praonicama i naredila hotelima da u bazenima koriste morsku vodu. Stanovnike se također poziva da se ne tuširaju na javnim bazenima, zbog nestašice vode, a da kod kuće paze da vodu troše racionalno.
Zemlje južne Europe već su suočene s "kritičnim" rizikom od propadanja usjeva ili loše žetve i "znatnim" prijetnjama opskrbi energijom zbog viših temperatura i dugotrajnih suša, upozorava izvješće Europske agencije za okoliš. Zdravlje ljudi na jugu EU je ugroženije nego na sjeveru, i to ne samo zbog visokih temperatura.
Naime, dim od sve učestalijih šumskih požara utječe na srce i pluća, a komarci koje prenose zarazne bolesti poput denga groznice sve su veća prijetnja za ljude u Sredozemlju. Mnoge zemlje ove regije također imaju stope nezaposlenosti, siromaštva i iseljavanja više od prosjeka EU, što je faktor koji otežava prilagodbu klimatskim promjenama.
Zbog klimatskih promjena će se povećati izdaci za struju, hranu i zdravstvo, što će se negativno odraziti na ionako tanke novčanike mnogih potrošača u Grčkoj, Hrvatskoj, Španjolskoj, Italiji i na Cipru. U južnoj Europi posebno su ugrožena ruralna područja i lokalna gospodarstva koja ovise o uslugama ekosustava, a obalna područja izložena su riziku od poplava, erozije i prodora slane vode, pogoršanih porastom razine mora.
Većina emisija stakleničkih plinova u atmosferu izazvanih ljudskim djelovanjem proizlaze iz gospodarskih aktivnosti u bogatim zemljama. Ipak, veći teret utjecaja klimatskih promjena nose siromašnije nacije, koje već prolaze kroz klimatske šokove.
"Regije Mediterana i jugoistočne Europe imaju najveći teret duga i najuži fiskalni prostor za financiranje mjera prilagodbe. Nasuprot tome, sjeverna područja imaju visoku sposobnost prilagodbe koja će im omogućiti neutraliziranje potencijalnih utjecaja klimatskih rizika", stoji u izvješću europske agencije.
Ursula von der Leyen se u svom programu za drugi mandat obvezala provesti plan za prilagodbu klimatskim promjenama, koji priprema blok na razorne učinke globalnog zatopljenja. Međutim, sporno je opet ostalo isto pitanje - kako će se raspodijeliti novac i treba li jug dobiti više od sjevera? Na to pitanje odgovor još nismo dobili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....