Kada će covid-19 postati endemska bolest, kao gripa? Stručnjak: ‘Jedna stvar je ključna‘

Uz rastuće stope zaraze omikronom, neki bi se mogli očajnički zapitati kada će, ili čak i hoće li, ova pandemija ikada završiti, no dobra vijest jest da će završiti i stručnjaci se u tome slažu, prenosi Vox.

Doduše, covid-19 neće biti potpuno iskorijenjen, ali čovječanstvo će svjedočiti tome kako pandemijska faza prelazi u endemsku, odnosno u sezonsku epidemiju.

Endemičnost znači da će virus nastaviti cirkulirati u dijelovima globalne populacije još godinama, ali će se njegova prevalencija i učinak svesti na relativno kontrolirane razine pa će na kraju više nalikovati gripi nego bolesti koja zaustavlja svijet.

Da bi zarazna bolest ušla u endemsku fazu, stopa infekcija mora se više ili manje stabilizirati tijekom godina, umjesto da pokazuje velike i neočekivane skokove kao što je to činio covid-19.

"Bolest je endemična ako je reproduktivni broj stabilno na jedan. To znači da jedna zaražena osoba u prosjeku zarazi još jednu osobu", objasnila je epidemiologinja sa Sveučilišta Boston Eleanor Murray.

Ni blizu endemske faze

Trenutačno, kako prenosi Vox, nismo ni blizu toga - iznimno zarazna varijanta omikron uzrokuje to da svaka zaražena osoba zarazi više od jedne osobe, što rezultira snažnom ekspanzijom slučajeva diljem svijeta, tako da nitko ne može razumski zaključiti da se nalazimo u endemskoj fazi.

Na jesen su neki zdravstveni stručnjaci procjenjivali da bi delta varijanta mogla predstavljati posljednji veliki val ove pandemije te da bismo u endemsku fazu mogli ući 2022. godine.

No, s omikronom izgledi su sada neizvjesniji i pitanje je gura li ova varijanta fazu endemičnosti dalje u budućnost ili bi mogao ubrzati put u tu fazu tako što bi vrlo brzo zarazio velik dio populacije i time izazvao ubrzano stvaranje prirodnog imuniteta.

"To je pitanje za milijun dolara. Stvarno je teško u ovome trenutku reći", kaže virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi.

To je dijelom zato što endemičnost nije samo smanjenje reproduktivnog broja virusa na jedan, što je minimum endemske klasifikacije, no postoje i drugi čimbenici koji dolaze u obzir - kolika je stopa hospitalizacija i smrti, je li zdravstveni sustav preopterećen do te mjere da postoji ozbiljan nedostatak kapaciteta ili zdravstvenih djelatnika te postoje li dostupne terapije za smanjenje broja ljudi koji se ozbiljno razbolijevaju.

Krizno stanje

Virus postaje endemičan kada zdravstveni stručnjaci, vladina tijela i cjelokupna javnost, kako se navodi, zajedno odluče da je razina utjecaja virusa prihvatljiva, odnosno da više ne predstavlja aktivnu krizu.

S obzirom na to da omikron trenutačno raste, a mnoge vlade ponovno uvode strože mjere opreza, još se uvijek radi o kriznom stanju.

"No, mnogo toga ovisi o opterećenju zdravstvenog sustava, a to će se razlikovati od zajednice do zajednice", kaže Rasmussen.

Čak i ako se pokaže točnim da omikron ima tendenciju rezultirati blažom bolešću od prethodnih varijanti, za što još nema dovoljno podataka da bi se donio takav zaključak, golem porast slučajeva i dalje bi mogao dovesti do velikog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva. To bi moglo dodatno opteretiti zdravstvene sustave koji su ionako već u teškom stanju. Stoga kanadska virologinja zaključuje da "omikron svakako ima potencijal odgoditi endemičnost".

No, postoje i neki momenti koji bude nadu. "Golem broj infekcija jača imunitet na populacijskoj razini. To će biti ključno u smislu gušenja budućih valova", smatra Joshua Michaud, pomoćnik direktora za globalnu zdravstvenu politiku u Zakladi Kaiser.

Osim što omikron potencijalno može stvoriti određeni imunitet kod velikog broja ljudi koji se njime zaraze, cijepljenje i booster doze također doprinose "značajnoj 'brani' imuniteta koji se gradi", kaže Michaud.

Imunitet kao brana i novi 'alati'

No, upozorava da je "to brana za varijante koje smo već vidjeli. Mogla bi postojati još jedna varijanta koja bi mogla zaobići imunitet". Neki stručnjaci već nagađaju da zaraza omikronom možda ne pruža veliku zaštitu od drugih varijanti, iako je jedna rana studija pokazala pozitivne znakove na tom planu.

Zbog toga Rasmussen kaže kako je "ključna odrednica" završetka pandemije pitanje koliko će vremena trebati da cjepiva budu dostupna diljem svijeta te da se suzbije stalna neodlučnost dijela populacije uvezi cijepljenja.

Trenutačno, kaže, svijet ne procjepljuje stanovništvo dovoljno brzo da bi se 'izgladnio' virus, odnosno onemogućio da mutira u nešto novo i ozbiljno. "Ako samo vrlo mali dio ljudi dobije pristup cjepivima, naprosto će se neograničeno pojavljivati nove varijante".

U međuvremenu, u pomoć stižu i nove terapije - poput Pfizerovog lijeka paxlovida, nedavno odobrenog od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), te Merckovog molnupiravira, koji je također odobrila FDA, koji smanjuju stopu hospitalizacije i smrti od covid-19.

"Vrlo važne u kontekstu endemizma su antivirusne pilule", kaže Michaud.

Prilagođavanje virusu i njegovo prilagođavanje nama

"Ako imamo te alate, onda možemo vidjeti sasvim drugačiju sliku u 2022. Ljudi se ne bi trebali osjećati kao da smo se vratili na početak".

Iako se nismo vratili u ožujak 2020. godine, ima smisla prilagoditi svoje ponašanje tijekom porasta omikrona.

Bez obzira na zabrinjavajuće naslove, svijet je u puno boljoj situaciji nego na početku pandemije jer se doznalo puno više o tome kako covid-19 djeluje, a proizvedeni su i učinkovite maske, cjepiva, booster doze, terapije i brzi testovi.

Rasmussen također kaže kako čovječanstvo ima mnogo više alata na raspolaganju za rješavanje ove situacije, nego što ih je bilo u ožujku 2020., a da je endemičnost nastupila, zaključuje, znat ćemo kada nam ti alati te dugo i bolno iskustvo pandemije omoguće da se u potpunosti prilagodimo virusu, kao što se i virus prilagodio nama.