Kako će u raspodjeli cjepiva proći siromašne zemlje: Očito je, bogati prvo cjepivo žele za sebe

Inicijativa Covax, koja je sastavljena kako bi pomogla siromašnim i državama u razvoju, objavila je plan očekivane distribucije prvih doza cjepiva takvim zemljama. One bi prve doze trebale dobiti u drugoj polovici veljače.

Preko te inicijative prve doze cjepiva dobit će i države Zapadnog Balkana koje još uvijek, osim Srbije i simbolično Albanije, nisu počele s cijepljenjem.

Doze cjepiva bit će dodijeljene prema broju stanovnika, što znači da će najveći broj ići Srbiji, a najmanji Crnoj Gori. Srbija će dobiti 345.600 doza, BiH 177.000, Albanija 141.000, Makedonija 103.000, Kosovo 100.800, a Crna Gora 84.000.

Svim državama bit će dostavljena cjepiva AstraZenece, osim BiH koja će dobiti 23.400 doza Pfizerova cjepiva AstraZeneca.

Vjerojatno će cjepiva doći iz tvornice kompanije SK Bioscience iz Južne Koreje, a velika većina cjepiva AstraZenece za siromašne i države u razvoju bit će proizvedena u Indiji.

Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, prvim dozama trebalo bi se procijepiti tri posto stanovništva u 145 država svijeta.

Prve količine koje će preko Covax inicijative, kojom koordinira Svjetska zdravstvena organizacija, stići do siromašnih država izuzetno su male u odnosu na količinu koju su već nabavile i naručile bogate države. Iako su bogate zemlje, pogotovo Europska unija, najveći donator za inicijativu Covax, zbog čega će mnoge države dio cjepiva dobiti i besplatno, očito je da bogati prvo cjepivo žele za sebe.

Drugi problem za mnoge od tih država jest činjenica da - osim što je oko deset puta jeftinije cjepivo koje će dobiti - sve veći broj bogatih, razvijenih zemalja s profesionalnim stručnjacima odlučuje ne koristiti to cjepivo za starije od 65, a poneke i za starije od 55 godina. Švicarska čak još uvijek uopće ne preporučuje korištenje AstraZenecina cjepiva. To dovodi u pitanje i namjeru da se prvo cijepe najugroženije skupine, a to su uglavnom stariji.

Europska je unija za inicijativu Covax dosad dala više od 800 milijuna eura, a za države Zapadnog Balkana, kako bi im se pomoglo u cijepljenju, dodijelila je još 70 milijuna eura.

Jedan od razloga što za mnoge siromašne države neće biti dostavljene doze Pfizerova cjepiva jest, osim manjka cjepiva na tržištu, i nedostatak opreme za prijevoz te hladnjaka za čuvanje tog cjepiva.