Kako je doista prošla Švedska? Lockdowna nije bilo, a broj žrtava manji je od europskog prosjeka

Švedska je zabilježila manje covidom izazvanih smrtnih slučajeva nego većina Europe i još uvijek bilježi niže stope zaraze, pokazuju brojke koje sugeriraju da se njezino kockanje sa zatvaranjem (lockdownom), tj. izbjegavanjem istoga, isplatilo, piše Daily Mail.

Ta skandinavska nacija je prošle godine prkosila savjetima dijela znanstvenika i odbila poput dobrog dijela ostatka svijeta zatvoriti društvo kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.

Ne samo da se švedsko gospodarstvo oporavilo brže od bilo koje druge zemlje u EU, već najnoviji podaci pokazuju da je ta zemlja prošla manje loše od većine i kad su u pitanju životi izgubljeni tijekom pandemije.

Švedska je pretrpjela gotovo 1500 potvrđenih smrtnih slučajeva od covida na milijun ljudi, pokazuje platforma Our World in Data sa Sveučilišta u Oxfordu, što je niže od europskog prosjeka od 1800 smrti na milijun.

Za usporedbu, Velika Britanija, koja je 'odradila' tri nacionalna lockdowna i nekoliko regionalnih izvanrednih situacija, zabilježila je 2.100 smrtnih slučajeva na milijun, dok Belgija i Italija imaju stope iznad 2.000.

Što se tiče tzv. viška smrtnosti tijekom pandemije, Švedska je tek na 21. mjestu od 31 europske zemlje s pet posto više smrtnih slučajeva od ožujka prošle godine nego bi se očekivalo. S druge strane, Britanija, Italija i Španjolska su tijekom pandemije pretrpjele oko 10 posto više smrtnih slučajeva od prosjeka.

Statističari kažu da je višak smrti najtočniji način mjerenja posljedica pandemije jer objašnjava razlike između zemalja i uključuje tzv. slučajne smrtne slučajeve.

Švedska također trenutno ima nižu stopu zaraze od većine zemalja EU, sa samo 100 pozitivnih na milijun ljudi, dok Austrija bilježi 800, Belgija i Irska 700 te Velika Britanija 500 novozaraženih na milijun.

Iako je Švedska odlučila ne uvoditi lockdown na početku epidemije, prošle zime je uvela nešto stroža ograničenja kako se broj novih slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva povećavao, ali su se ona ponajviše odnosila na restrikcije većih okupljanja dok, primjerice, ni u jednom trenutku nije uvedena obveza nošenja maski, već je samo određeni period na snazi bila preporuka da se nose u javnom prijevozu i to tijekom gužvi u špici.

Dok se čini da je Švedska tijekom pandemije prošla bolje od kontinentalne Europe, imala je znatno lošije rezultate u usporedbi sa svojim najbližim susjedima.

Norveška i Finska, na primjer, pretrpjele su oko 200 smrtnih slučajeva od covida na milijun ljudi otkako je virus prvi put detektiran na kontinentu - Švedska je imala gotovo sedam puta više.

U Danskoj je ta stopa oko 400. Sve tri nacije imale su stroža ograničenja od Švedske tijekom pandemije, koja su vjerojatno odigrala ulogu.

Kada se gleda prekomjerna smrtnost, Norveška i Danska su tijekom covida zabilježile manje smrtnih slučajeva nego inače, a Finska je zabilježila tek nešto više od 1 posto više smrtnih slučajeva od prosjeka.

Epidemiolog sa Sveučilišta Cambridge, Raghib Ali, kaže: - Bez obzira mislite li da je švedska strategija bila uspješna, priča se svodi na to s kojim je zemljama uspoređujete. Mislite li da bi trebali imati sličnu stopu smrtnih slučajeva od covida kao njihovi susjedi Finska, Norveška i Danska ili kao neke druge zemlje poput Njemačke i Nizozemske? Jesu li prošli dobro ili loše, ovisi o tome s kojom ih stranom usporedite. Iako u Švedskoj vlada nije kontrolirala poštivanje izolacije, postojao je oblik dobrovoljnog zatvaranja kojeg su se ljudi pridržavali. Ono što smo naučili od Švedske - i Ujedinjenog Kraljevstva - jest da dobrovoljno ponašanje ljudi može prevesti zemlju preko vrhunca zaraze i bez zakonom propisanih ograničenja, iako same mjere ne mogu spriječiti velike epidemije.