Kako je haški tužitelj postupkom bez presedana izazvao politički potres od Kosova do Washingtona

Postupak bez presedana Ureda posebnog tužitelja, koji je objavio da je predložio optužbe protiv kosovskog predsjednika Hashima Thaçija i lidera njegove stranke Kadrija Veselija, prije nego što je sud potvrdio optužnicu, izazvao je politički potres ne samo na Kosovu, nego i u diplomatskim krugovima i u Washingtonu i u Bruxellesu.

Thaçi je bio na putu prema Washingtonu gdje je uz posredovanje Richarda Grenella, izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, trebao imati sastanak sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Taj je sastanak unaprijed dobio epilog “povijesnog”, iako nitko nije točno znao što bi se na njemu trebalo dogoditi. Teorije zavjere išle su od toga da će se tamo “crtati nove karte Balkana” do toga da će se dogovoriti “slobodna trgovinska zona”, pa i “dogovor o amnestiji za ratne zločine”.

Postupak tužitelja koji izlazi izvan okvira sudske prakse opravdan je strahom da Thaçi političkim pritiskom ne uspije raspustiti taj sud koji je formalno u sklopu kosovskog pravosudnog sustava, ali ima “posebno vijeće” sa sjedištem u Haagu.
Sada je Thaçijeva politička sudbina upitna, a time i budućnost dijaloga između Kosova i Srbije u kojem je on od samog početka bio ne samo najvažniji, nego možda i jedini predstavnik Kosova.

On je uz to bio i najpoželjniji sugovornik i za Bruxelles i za Washington. Pitanje je hoće li Thaçi sada podnijeti ostavku ili će pričekati potvrdu optužnice. U svakom slučaju, nejasna situacija na Kosovu će odgoditi i najavljeno obnavljanje dijaloga između Kosova i Srbije, bilo ono pod posredovanjem Washingtona ili Bruxellesa.

Predsjednik kosovske vlade Avdullah Hoti također je otkazao put u Washington. Europska unija pokušava ostaviti dojam da će se dijalog nastaviti i da je pitanje optužnica samo “pitanje sudskih postupaka koje ne treba komentirati”.

No, taj je sud i stvoren političkim odlukama te je od samog početka imao utjecaj na političke procese. Sada se događa kulminacija toga. Nova situacija sada dovodi u pitanje sastanak na vrhu koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron planirao održati u Parizu 10. srpnja, a na kojemu bi Europljani pokazali da su oni glavni igrači u procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.

Iako su sada spremne i EU, premda više od godinu dana nije činila ništa, i Srbija, jer je Kosovo ukinulo prepreke za uvoz robe iz Srbije što je Beograd postavio kao uvjet za nastavak dijaloga, Kosovo sada nije spremno i neće biti skoro. Bilo kakav pokušaj prisilnog guranja dijaloga neće donijeti nikakve rezultate jer će trebati dosta vremena za stvaranje jasnijeg političkog ozračja na Kosovu.