KRIŽARSKI RAT U NEW YORKU

KAKO JE JEDAN KATOLIK CRKVI POSTAO VJERSKI NEPRIJATELJ BROJ 1 Kao guverner legalizirao je pobačaj 'u cijeloj trudnoći'. Sad ga žele ekskomunicirati

Cuomo je marširao s pripadnicima LGBT zajednice nakon što je omogućio istospolnim parovima pravo na brak (desno)
 REUTERS

Kada je 23. siječnja potpisao Reproductive Health Act (Zakon o reproduktivnom zdravlju), koji dodatno osigurava pravo na pobačaj, Andrew Cuomo, demokratski guverner New Yorka i katolik, teško da je mogao pretpostaviti da će izazvati križarski rat u kojem se zahtijeva njegova ekskomunikacija iz Katoličke crkve.

Cuomov zakon definira pobačaj kao temeljno pravo na koje ima pravo svaka osoba koja je trudna, kao i da je “abortus legalan do 24. tjedna trudnoće ili u svakom trenutku ako je ugrožen život ili zdravlje žene”, što znači svih devet mjeseci. Sam pobačaj je maknut iz kaznenog zakona, dok postupak smiju obavljati osposobljeni medicinski djelatnici, a ne isključivo liječnici, čime je dodatno razjario Crkvu i katoličke vjernike.

Izglasavanje Zakona o reproduktivnom zdravlju politički je izrazito važno jer, otkako su prošle jeseni konzervativci preuzeli Vrhovni sud SAD-a (sada je pet konzervativnih sudaca nasuprot četvero liberala), otvorila se opasnost da najviša američka sudska instanca ukine odluku Roe vs. Wade, kojom je 1973. legalizirano pravo na abortus.

Američki ustav

- Samo bi luda vlast ukinula Roe vs. Wade, a Amerika danas ima ludu vlast. Zato donosimo zakon koji će ženama osiguravati pravo na abortus bez obzira na odluke Vrhovnog suda - izjavio je Cuomo, kojega je došla podržati Hillary Clinton.

Roe vs. Wade povijesna je odluka Vrhovnog suda iz 1973., koja je već desetljećima u središtu rasprava u SAD-u jer su suci utvrdili da američki ustav štiti pravo žene na pobačaj sve do trenutka kad fetus može sam opstati izvan maternice. Vrhovni sud je taj trenutak definirao kao točku u kojoj fetus “ima sposobnost smislenog života izvan maternice majke”, što odgovara 24. tjednu trudnoće.

Međutim, s izborom Donalda Trumpa ponovno su oživjeli pritisci za kriminaliziranje pobačaja. Uostalom, dva dana prije preuzimanja predsjedničke dužnosti, 18. siječnja 2018., Trump je kritizirao američke zakone o pobačaju u svojem obraćanju aktivistima za zabranu pobačaja na godišnjem Mimohodu za život, rekavši da su među najliberalnijima na svijetu, i obećao da će njegova administracija uvijek braniti “pravo na život”. Usto je najavio i da će imenovati još saveznih sudaca koji se protive pobačaju u nadi da će ta sudska odluka možda biti ukinuta.

Prijetnja

Rečeno, učinjeno. Nakon što je Vrhovni sud napustio Anthony Kennedy, koji je bio dio liberalne skupine sudaca, u listopadu je Kongres SAD-a potvrdio novog suca, Bretta Kavanaugha, što je bila velika pobjeda za Donalda Trumpa jer je uspostavljen novi odnos u Vrhovnom sudu, pet naprema četiri u korist republikanaca, što im daje prednost u mogućim pravnim bitkama oko ključnih pitanja poput prava na abortus, migracija ili pokušaja da zabrani transrodnim osobama priključivanje američkoj vojsci.

Nešto od toga već se ostvaruje. Prije desetak dana, Vrhovni sud dao je za pravo Trumpu koji je zabranio vojnu službu brojnim transrodnim osobama, dopustivši da ta politika stupi na snagu tako što je poništio odluke nižih sudova koji su je blokirali pozivajući se na ustav, a kako se moglo pretpostaviti, odluka je izglasana rezultatom pet prema četiri, zahvaljujući petorici konzervativnih sudaca. A na ovogodišnjem Hodu za život sudjelovao je i američki potpredsjednik Mike Pence, dok su organizatori pozivali na ukidanje abortusa “jer je šezdeset milijuna nerođene američke djece ubijeno” otkad je prije 46 godina donesena odluka Vrhovnog suda kojom se legalizirao pobačaj.

Prijetnje konzervativaca nisu zaustavile Andrewa Cuoma. U državi New York na vlasti su demokrati, koji su ovom odlukom izazvali bijes Katoličke crkve, pa je biskup iz Albanyja Edward Schafenberger usporedio Cuoma sa Zvijezdom smrti iz serijala Zvjezdani ratovi, koja uništava ostale planete. Konzervativni katolici organizirali su peticiju u kojoj se zahtijeva Cuomova ekskomunikacija, što su podržali biskupi iz Tennesseeja i Teksasa, a ideja nije mrska ni Robertu Barronu, biskupu Los Angelesa, kao i spomenutom Schafenbergeru, koji je upozorio da je “ekskomunikacija iz katoličanstva posljednja mjera, a Cuomo joj se jako približio”.

Njujorški kardinal Timothy Dolan opisao je Cuomovo ponašanje atributima jezivo, strašno i odvratno te optužio guvernera da je “loš momak u Katoličkoj crkvi koji od New Yorka pokušava stvoriti svjetsku prijestolnicu pobačaja”. Ipak, Dolan je dodao kako nije za ekskomunikaciju, pa ga sada konzervativci napadaju da je barem trebao uskratiti pričest Cuomu i svim katoličkim političarima koji podržavaju pravo žena na pobačaj.

Samo što niti Cuomo nije ostao dužan. “Katolička crkva ne vjeruje da žene smiju odlučivati o sebi. Mogu razumjeti takva razmišljanja, ali nisam izabran za guvernera kako bih zastupao religiozne skupine”, rekao je pa još malo zasolio rane protivnicima zaključkom da je novi zakon “pobjeda stanovnika New Yorka i svih pobornika progresivnih vrijednosti”. Usput je podsjetio da se prije nekoliko desetljeća tražila i ekskomunikacija njegova oca Marija Cuoma, koji je u tri mandata bio njujorški guverner, kada je izjavio da “kao katolik nije za abortus, ali podržava prava žena da same odlučuju”. Za kraj je, prema Cuomovoj odluci, zgrada novosagrađenog World Trade Centera cijelu noć svijetlila u ružičastoj boji u čast donošenja zakona koji dopušta abortus do samog kraja trudnoće.

Brojna pitanja

Stvarno, kako politički razmišljaju američki katolici, kojih ima 51 milijun? Odgovor je ponudilo istraživanje uglednog Pew Research Centra, publicirano dva dana nakon što je Cuomo potpisao sporni zakon, iz kojega proizlazi da je katolički elektorat potpuno podijeljen jer je na prošlogodišnjim izborima za Kongres i lokalne guvernere 50 posto katolika glasalo za demokrate, a 49 posto za republikance. Bijelci i Hispanci čine golemu većinu od 97 posto svih katolika, dok su preostalih tri posto Afroamerikanci i Azijci.

Abortus je nedopustiv za 55 posto republikanskih katolika, ali 64 posto onih koji glasaju za demokrate podržava pravo žena na pobačaj, unatoč svojoj vjeri.

Brojna su pitanja u kojima su američki katolici duboko podijeljeni. Upozorenju pape Franje da je ljudski faktor odgovoran za globalno zatopljavanje vjeruje 80 posto onih koji glasaju za demokrate nasuprot samo 22 posto republikanaca, ali Trumpov zid prema Meksiku podržava 81 posto katoličkih republikanaca, a protivi mu se 91 posto katolika - demokrata. Podijeljeni su oko toga treba li savezna vlada pomagati siromašne i deprivirane građane i zajednice - da, kaže 64 posto birača Demokratske stranke, a 67 posto republikanskih odgovara “ne jer tako ljude činimo ovisnima o pomoći države, što u konačnici donosi više lošeg nego dobroga”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:26