Izrael je planirao dekapitaciju Islamskog džihada mjesecima, a pritom je iskoristio podjele u vodstvu te militantne organizacije iz Gaze, piše britanski Times pozivajući se na obavještajne izvore. Izrael i Islamski džihad sklopili su u nedjelju dogovor o primirju nakon što je u tri dana međusobnog granatiranja u Gazi poginulo najmanje 44 osobe, među kojima i 16 djece i maloljetnika koji i čine većinu stanovnika tog napučenog palestinskog teritorija.
Hamas je ovaj put "presjedao" sukob, za razliku od svih drugih mini ratova koji uz pauze izbijaju na tom području, a "dužnosnici" su za Times ustvrdili da je Hamas bio "sasvim zadovoljan" što su im rivali iz Islamskog džihada došli pod udar. Naime, u akciji Izraela, koja se navodno spremala mjesecima, ubijeni su visoko pozicionirani članovi Palestinskog islamskog džihada. Izravan povod je bio posjet glavnog tajnika skupina Zidžada Nahalaha, inače stacioniranog u Damasku, Teheranu te sastancima s dužnosnicima iranske islamske vlade. Ta je skupina, podsjećaju zapadni mediji, gotovo u potpunosti financirana iz Teherana.
Diskretni pregovori
Navodno je Nahalah bio pod pritiskom da izvede napad na izraelsku granicu kako bi pomogao Teheranu da "preusmjeri pažnju s diskretnih pregovora koje vodi za oživljavanje nuklearnih sporazuma sa svjetskim silama", piše Times. Skupina je na udar na Izrael bila motivirana i zbog nedavnog uhićenja jednog od vođa kojeg su izraelski vojnici uhitili koristeći istreniranog psa, o čemu postoji i snimka. Anonimni obavještajci koje citira Times tvrde da su u prisluškivanoj komunikaciji palestinski militanti tražili velik novčani iznos da izvedu "spektakularan napad".
Izrael je pokrenuo akciju pod imenom "Pucanje zore" u petak poslijepodne, a na meti im je bio Tadžsir Džabari, zapovjednik sjevernog sektora Islamskog džihada. Njega su locirali u sigurnoj kući u predgrađu grada Gaze, s nekoliko suradnika. Ubijeni su u zračnom napadu. S njima je na mjestu poginulo i nekoliko civila. U njegovoj likvidaciji Izraelcima je pomogla činjenica što nije bio u bunkeru, već je bio primoran s površine upravljati svojim ljudima. Džabari je s pripadnicima Hamasa, vladajuće skupine u Gazi, koordinirao zajedničke vojne operacije. Međutim, kako navodi Times, Hamas se nije slagao s Nahalahom, a navodno su i njegovi glavni ljudi u Gazi "izmicali kontroli".
Južni sektor
Zadaća zapovjednika južnog sektora Kaleda Mansura zbog Džabarijeve smrti je bila utoliko teža. Pod njegovim zapovjedništvom Džihad je ispalio više od tisuću raketa na Izrael. Ali uglavnom ih je, one koje su uspješno ispaljene, presrela proturaketna zaštita u Izraelu "Čelična kupola". IDF tvrdi da je 20 posto raketa bilo u takvom stanju da su pale nazad u Gazu i, prema IDF-u, odgovorne su za najmanje 15 smrti civila. Među njima osmero djece. U subotu navečer izraelske su snage locirale i Mansura te ga likvidirale zajedno s dva suradnika i četvero civila. Obezglavljen Islamski džihad bio je prisiljen sklopiti primirje.
Jedna stvar u slučaju ovog sukoba Izraela i Gaze bila je drukčija: Hamas, političko-militantna organizacija koja de facto vlada tim palestinskim teritorijem, ostala je postrani i borbu prepustila Islamskom džihadu. Dosad malo poznata islamistička skupina ispalila je više od tisuću raketa na Izrael, a protiv njezinih vođa bila je usmjerena izraelska vojna operacija. Izrael je u petak počeo s granatiranjem Gaze navodeći da je ono nužno da bi se prevenirao napad Islamskog džihada na Izrael. Iako takvo postavljanje Hamasa nije presedansko, ono potvrđuje kompleksnu i promijenjenu prirodu Hamasa koji od 2007. upravlja pojasom Gaze, pišu analitičari.
Utjecaj Irana u Gazi
Pokazuje i trzavice među palestinskim militantnim aktivistima o tome kako se najbolje postaviti u borbi protiv Izraela. Također i utjecaj Irana u Gazi i koja su njegova ograničenja. Hamas je i dalje militantni pokret koji se protivi postajanju Države Izrael, piše u analizi New York Times, a na listi je terorističkih skupina u SAD-u i Izraelu.
Međutim, osim toga je i administrativno tijelo i društveni pokret, osjetljiv na javno mišljenje u enklavi i u poziciji da mora indirektno surađivati s Izraelom kako bi ublažio najrestriktivnije aspekte 15-godišnje blokade na granici s Egiptom, uvedene nakon što je Hamas preuzeo vlast u Gazi. Analitičari suzdržanost Hamasa tumače i željom da ne izgube male, ali značajne ekonomske mjere koje je Izraelu ponudio Hamas nakon njihove posljednje velike konfrontacije u svibnju 2021. godine, a u to je uključeno 14.000 radnih dozvola za rad u Izraelu. Jedan visoki izraelski dužnosnik rekao je, pod uvjetom anonimnosti, da je upravo povećan broj dozvola igrao važnu ulogu u činjenici da je Hamas odbio sudjelovati u ovom sukobu.
New York Times ističe u svojoj analizi kako nitko ne očekuje da će se "bazična dinamika u Gazi promijeniti, a kamoli u širem izraelsko-palestinskom sukobu". Međutim, neki se nadaju da bi ove promjene mogle ukazivati na smjer kojim treba ići te da bi Izrael mogao u budućnosti olabaviti još restrikcija smanjujući time šanse za novo nasilje.
Ipak, javno su Islamski džihad i Hamas razmijenili izraze solidarnosti za vrijeme i nakon posljednjeg sukoba te obećali da će se držati zajedno kao 2008., 2014. i 2021. godine. Obje grupe, piše dalje Times, imaju slične ciljeve i ideologiju. Korijeni su im u Muslimanskoj braći, globalnom islamskom pokretu, koji želi palestinsku državu na mjestu Izraela, podsjeća NYT.
Islamski džihad stručnjaci smatraju mnogo bližim Iranu u smislu podložnosti njegovu utjecaju.
Od 2008. godine Izrael je vodio četiri rata u Gazi u kojima je poginulo gotovo 4000 ljudi, a od tog broja je četvrtina djece, piše al-Jazeera. Prema podacima organizacije Defence for Children International, od 2000. godine i početka Druge intifade ubijeno je najmanje 2200 djece. U posljednjem napadu ozlijeđeno je 350 osoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....