Kako je španjolski liječnik 1803. iskoristio djecu kao ‘hladnjake‘ za cjepivo: ‘To je bilo genijalno‘

Kada je Francisco Javier de Balmis 1803. godine isplovio iz Španjolske kako bi žitelje španjolskih kolonija cijepio protiv boginja, nije imao uređaje koji bi očuvali svježinu cjepiva pa je djecu koristio kao hladnjake, piše The Guardian.

Izložba dokumenata koji se tiču Balmisovog putovanja otvorena je u Općem arhivu Indija u španjolskom gradu Sevilji, a zainteresirani će je moći pogledati sve do 15. rujna.

U dokumentima se po prvi puta navode imena i prezimena djece koja su omogućila vjerojatno prvu humanitarnu misiju u povijesti.

Kustos izložbe Manuel Álvarez opisao ju je kao posvetu svim djelatnicima u zdravstvu koji su se borili i koji se bore protiv covida-19.

Opake boginje

Boginje su u 18. stoljeću u Europi ubile milijune ljudi prije nego što je 1796. godine engleski liječnik Edward Jenner otkrio da boginje koje napadaju goveda funkcioniraju kao cjepivo.

Balmis, koji je bio liječnik u vojsci i sudski tumač za medicinska pitanja, uvjerio je španjolskog kralja Carlosa IV., čija je kći umrla od boginja, da financira kraljevsku filantropsku ekspediciju u španjolske kolonije koja bi za cilj imala cijepljenje tamošnjeg stanovništva protiv boginja.

Cilj te vizionarske misije bio je cijepiti populaciju te uspostaviti centre za cijepljenje kako bi se suzbila bilo kakva buduća epidemija.

Ekspedicija je krenula brodom iz lučnog grada A Coruñe na sjeverozapadu Španjolske, a u posadi broda bilo je 22 siročadi. Među njima je bio i 9-godišnji sin Isabel Zendal, voditeljice sirotišta u A Coruñi. Zendal su poveli kako bi se brinula o djeci i obavljala zadatke medicinske sestre.

Kako je cjepivo protiv boginja tada moglo preživjeti samo 12 dana "u staklu" (lat. in vitro), Balmis je naumio svakih 10 dana s goveđim sojem boginja inficirati dvoje djece pa potom iz njihovih pustula uzeti serum te inficirati drugo dvoje djece i tako dalje, a sve s ciljem da na destinaciju dođe sa svježim i upotrebljivim cjepivom.

Tada normalna metoda

Djeca su se nakon primanja goveđeg soja boginja razboljela, ali nisu umrla. Iz današnje se perspektive takva metoda čuvanja cjepiva čini okrutna, no tada je bila normalna. Jenner je prije implementacije ovog rješenja za transport cjepivo testirao na osmogodišnjaku.

Dvadeset i dvoje djece koje je Balmis poveo iz Španjolske ostalo je u Meksiku, odakle je Balmis regrutirao 26 djece za putovanje iz meksičkog obalnog grada Acapulca za Filipine. Dokumenti pokazuju da se radilo o meksičkim dječacima koji su bili stari između četiri i 14 godina. Roditelji su ih Balmisu predali u zamjenu za novce. Neki su opisani kao "Španjolci", a drugi kao "Mestici".

Podrijetlo trojice dječaka nije navedeno, a pored imena petorice stoji samo ime majke.

Kada je Balmis završio svoju ekspediciju, oko 300 tisuća žitelja Kanara, Perua, Ekvadora, Kolumbije, Venezuele, Meksika, Filipina i Kine besplatno je primilo cjepivo.

- Strategija koju je koristio Balmis bila je jeftina, genijalna i pionirska - rekao je Alberto García-Basteiro, epidemiolog i profesor na Sveučilištu u Barceloni.

- Vjerojatno bi se takva strategija danas kritizirala zbog etike, no utjecaj i benefiti Balmisove ekspedicije ne mogu se poreći - dodao je García-Basteiro.

Bolnica u Madridu koja je odigrala ključnu ulogu u borbi protiv covida-19 nosi ime Isabel Zendal, madridska je vlada operaciju dezinfekcije domova za starije osobe u regiji u kojoj je sudjelovalo 2.500 vojnika nazvala "Operacija Balmis".