Kako je tim od samo 30 specijalaca zaustavio golemi ruski konvoj pred Kijevom: ‘Napadamo kao roj pčela‘

Tjedan dana nakon početka invazije na Ukrajinu, Rusija je okupila mehaniziranu kolonu dugu 65 kilometara kojom je namjeravala sa sjevera izvršiti snažan udar na Kijev, piše Guardian.

No, konvoj oklopnih vozila i opskrbnih kamiona zaustavljen je u roku od nekoliko dana, a ofenziva je propala, uglavnom zbog niza noćnih zasjeda koje je izveo tim od 30 ukrajinskih specijalaca i operatera dronova na quadovima, prema riječima ukrajinskog zapovjednika.

Operateri dronova su stigli iz jedinice za zračno izviđanje, Aerorozvidka, koja je oformljena prije osam godina i koju čini skupina dobrovoljnih IT stručnjaka i hobista koji su sami dizajnirali svoje naprave, a koja se kasnije razvila u jako važan element ukrajinskog otpora ruskom Golijatu.

Međutim, dok su zapadne zemlje opskrbile ukrajinsku vojsku tisućama protutenkovskih i protuzračnih projektila i druge vojne opreme, Aerorozvidka je morala pribjeći zajedničkom financiranju i mreži osobnih kontakata kako bi nastavila sa svojim radom, te je nabavila komponente kao što su napredni modemi i termovizijske kamere, unatoč kontrolama izvoza koje zabranjuju slanje takvih uređaja u Ukrajinu.

Prišli im na quadovima

Zapovjednik postrojbe, potpukovnik Jaroslav Hončar, izvijestio je o zasjedi u blizini grada Ivankiva koja je pomogla zaustaviti ogromnu rusku ofenzivu. Rekao je da su ukrajinski borci na quadovima noću uspjeli prići ruskoj koloni koja je napredovala vozeći se kroz šumu s obje strane ceste koja s juga, iz smjera Černobila, vodi prema Kijevu.

Ukrajinski vojnici bili su opremljeni naočalama za noćno gledanje, snajperskim puškama, minama na daljinsko detoniranje, bespilotnim letjelicama opremljenim termovizijskim kamerama, kao i onima koje mogu baciti male bombe do 1,5 kg.

'Samo ta jedna mala jedinica tijekom noći je uništila dva-tri vozila na čelu ovog konvoja, nakon čega je kolona stala. Naši borci su tu ostali još dvije noći i uništili mnoga vozila', rekao je Hončar.

Rusi su razdvojili kolonu u manje jedinice te tako pokušali napredovati prema glavnom gradu Ukrajine, no isti je jurišni tim uspio izvesti napad na opskrbna vozila te tako osakatiti sposobnost Rusa za napredovanje.

'Prvi ešalon ruskih snaga ostao je bez grijanja, bez nafte, bez bombi i bez plina. I sve je to djelo ovih 30 ljudi', rekao je Hončar.

Jedinica Aerorozvidka također tvrdi da je prvog dana rata pomogla odbaciti ruski zračni napad na zračnu luku Hostomel, sjeverozapadno od Kijeva, pri čemu je koristila bespilotne letjelice za lociranje, ciljanje i gađanje oko 200 ruskih padobranaca koji su se skrivali na jednom kraju uzletišta.

'To je uvelike pridonijelo tome da više nisu mogli koristiti ovo uzletište kako bi dalje razvijali svoj napad', rekao je potporučnik Taras, jedan od Hončarovih pomoćnika.

Ključni dronovi

Detalji ovih tvrdnji ne mogu se neovisno provjeriti, ali američki obrambeni dužnosnici kažu da su ukrajinski napadi pridonijeli zaustavljanju oklopne kolone oko Ivankiva. Veliki broj zračnih snimaka borbi koje su objavili Ukrajinci, naglašavaju koliko su dronovi važni za njihov otpor.

Napad drona na rusku kolonu vozila

Eyepress Via Afp/Afp/Profimedia

Ovu postrojbu su pokrenuli mladi fakultetski obrazovani Ukrajinci koji su sudjelovali u pobuni na Majdanu 2014. i dobrovoljno su se prijavili da svoje tehničke vještine stave na raspolaganje otporu prilikom invazije na Krim i regiju Donbas. Njegov osnivač, Volodimir Kočetkov-Sukač, bio je investicijski bankar i poginuo je u akciji 2015. u Donbasu – što je podsjetnik na to koliko su ove operacije opasne. Naime, Rusi mogu otkriti elektronički potpis drona i brzo ga pogoditi minobacačem, tako da timovi Aerorozvidke moraju lansirati dronove i onda brzo pobjeći.

Hončar je bivši vojnik koji je postao marketinški konzultant za IT, a koji se vratio u vojsku nakon ruske invazije. Taras je bio savjetnik za upravljanje, specijalizirao se za prikupljanje sredstava i tek se u veljači kao borac pridružio postrojbi.

U svojim počecima, jedinica je koristila komercijalne nadzorne dronove, ali njezin tim inženjera, dizajnera softvera i entuzijasta za dronove kasnije je razvio vlastite dizajne.

Kreirali su niz nadzornih bespilotnih letjelica, kao i velike strojeve s osam propelera od 1,5 metara koji mogu bacati bombe i protutenkovske granate na raketni pogon, te tako stvorili sustav imena Delta, mrežu senzora duž čitave linije fronte kojima se kreira digitalna karta kako bi zapovjednici mogli vidjeti neprijateljsko kretanje. Sada koriste satelitski sustav Starlink, koji je Ukrajini isporučio Elon Musk, te putem njega ukrajinskim topničkim jedinicama uživo prenose podatke kako bi se ovi mogli orijentirati na ruske ciljeve.

Postrojbu je 2019. raspustio tadašnji ministar obrane, ali je žurno ponovno pokrenuta u listopadu prošle godine kad se nad Ukrajinom nadvila prijetnja ruske invazije.

Ograničene zalihe

Sposobnost da zadrže pogled iz zraka na kretanje ruskih snaga bila je ključna za uspjeh ukrajinske taktike gerilskog ratovanja. No, napori Aerorozvidke da se proširi i zamijeni izgubljenu opremu, otežani su zbog ograničene zalihe bespilotnih letjelica i komponenti. Od slabe su koristi i nastojanja Ministarstva obrane da nabavi dijelove, djelomično i zbog toga što su operateri dronova tek nedavno dodani u oružane snage i još uvijek ih se smatra autsajderima.

Nadalje, neki od naprednih modema i termo-kamera proizvedenih u SAD-u i Kanadi podliježu kontroli izvoza, pa je jedinica opet pribjegla grupnom financiranju i zamolila globalnu mrežu prijatelja i podržavatelja da potrebnu opremu pronađu na eBayu ili drugim web stranicama.

Marina Borozna, koja je bila Trasova kolegica na studiju ekonomije, istražuje načine kako kupiti ono što je postrojbi potrebno i pronalazi putove za prenošenje opreme preko granice.

'Znam da ima ljudi koji im žele pomoći u borbi, ljudi koji žele učiniti nešto više od prikupljanja humanitarne pomoći', rekla je Borozna. 'Ako želite ukloniti osnovni uzrok ove ljudske patnje, morate pobijediti rusku invaziju. Aerorozvidka je silno važna i potrebna im je naša podrška.'

Njezin partner, Klaus Hentrich, molekularni biolog iz Cambridgea, također pomaže oslanjajući se na svoje iskustvo ročnika u njemačkoj vojsci.

'I sâm sam bio u topničkoj izviđačkoj jedinici, pa sam odmah shvatio koliki je utjecaj Aerorozvidka. Oni su, zapravo, oči ukrajinskog topništva', rekao je Hentrich. 'Ono gdje doista možemo napraviti razliku jest prikupiti međunarodnu pomoć, bilo da se radi o financijskim doprinosima ili pronalaženju tehničkih komponenti ili donacijama običnih civilnih bespilotnih letjelica.'

Jedinica također traži načine kako prevladati rusko ometanje, što je dio elektroničkog ratovanja koji se u Ukrajini vodi paralelno s granatiranjem i lansiranjem projektila. Trenutno, Aerorozvidka najčešće čeka da Rusi isključe svoju opremu za ometanje kako bi lansirali vlastite dronove, a zatim istovremeno šalje svoje strojeve. Postrojba zatim cilja ruska vozila za elektroničko ratovanje.

Honchar kaže da su ovakve tehnološke bitke i Aerorozvidkin način borbe, budućnost ratovanja, u kojoj rojevi malih timova umreženih naprednom komunikacijom mogu nadvladati znatno većeg i teže naoružanog protivnika.

'Mi smo poput košnice pčela. Jedna pčela nije ništa, ali ako ih ima na tisuće, mogu pobijediti velikog protivnika. Mi smo kao pčele, samo što radimo noću.'