Početkom ovog tjedna Peru je objavio revidirane podatke o broju preminulih od covida, čime je ta zemlja zauzela najgoru poziciju na svjetskoj ljestvici broja smrti na milijun stanovnika. Peru je država s 32 milijuna stanovnika koja je prema novim vladinim podacima imala ukupno više od 180 tisuća smrti od covida. Prije toga su registrirali manje od 70 tisuća mrtvih jer u statistike nisu uključivali sve umrle koji su prije smrti imali pozitivan test na SARS-CoV-2. Sada se otvara pitanje kako je moguće da je zemlja s jednom od najdužih i najradikalnijih epidemioloških politika imala tako veliki broj smrti od covida? U EU su, primjerice, epidemiološki jako loše prošle Mađarska i Češka, također zemlje s relativno strogim mjerama. Mađarska prema zadnjim podacima ima ekstremnih 3080 mrtvih na milijun, a Češka 2812 mrtvih na milijun. No, to je ipak puno manje od peruanskih 5650 mrtvih na milijun stanovnika. Treba voditi računa kako Peru i Mađarska imaju čak 4 (četiri) odnosno 2,2 puta više mrtvih per capita nego Švedska, zemlja koja je je imala puno umjereniju epidemiološku reakciju. Ispod je grafikon koji pokazuje da je prema Oxford Strigency indeksu Peru imao kontinuitet strogih mjera. Značajni dio vremena Peru je imao mjere čak i strože nego inače vrlo radikalna Njemačka, te tijekom drugog i trećeg vala puno strože nego Hrvatska. Vrlo stroge mjere imali su i Mađari, koji su završili kao najneuspješniji u EU po broju smrti, iako su uspjeli osigurati brzo cijepljenje značajnog dijela populacije.
Fenomenološki postaje zanimljivo kako se veliki mediji i dalje ne bave zemljama kao što su Peru i Mađarska kako bi se utvrdilo zbog čega imaju ogromni broj mrtvih od covida, dok se, s druge strane, dizala ogromna panika zbog rasta broja slučajeva i smrti u Indiji, koja u usporedbi s EU zapravo, gledajući je kao cjelinu, niti približno nije imala problem kao EU, a pogotovo ne kao Mađarska, Češka Bugarska ili Slovačka. U Indiji je trenutačno i broj slučajeva u trendu strmoglavog pada.
Ispod je grafikon koji pokazuje kretanje broja smrti u EU i Indiji na milijun stanovnika iz kojeg se jasno vidi nesrazmjer između medijske drame koja se stvarala o epidemiološkoj slici u Indiji i stvarnog stanja. Čak i da je broj mrtvih od covida u Indiji puno viši od službenog, opet teško može biti viši od broja mrtvih u EU.
Nadalje, ispod je grafikon koji pokazuje kako je indijski val pandemije trajao puno kraće nego u EU te se jako brzo putanja novih slučajeva na milijun stanovnika spustila praktično na razinu EU, u kojoj praktično sve zemlje imaju sve mirniju epidemiološku situaciju te razmišljaju o popuštanju mjera.
Je li došlo vrijeme za znanstvenu i novinarsku istragu kojoj je cilj utvrditi koji su sve faktori utjecali na broj smrti per capita. Naime, zbog panike uzrokovane zarazom u većini zemalja polazilo se od teze kako radikalne epidemiološke mjere jamče sigurnost, ali cijeli niz zemalja s odlučnim mjerama završio je s lošim brojevima. U mainstream medijima nema pak analiza kvalitete terapija za covid po pojedinim zemljama. Ovo zadnje pitanje moglo bi biti posebno zanimljivo i nama u Hrvatskoj jer i dalje imamo relativno visok broj mrtvi i pored očiglednog trenda usporavanja zaraze.
Ispod su dva grafikona na kojima se, prvo, može usporediti broj slučajeva u Švedskoj i Hrvatskoj u drugom i trećem valu, a potom i grafikon koji uspoređuje kretanje broja smrti na milijun stanovnika u Švedskoj i Hrvatskoj. Lako je uočljiv veliki nesrazmjer. Kako je moguće da od druge polovine listopada 2020. Švedska u kontinuitetu ima osjetno više slučajeva per capita nego Hrvatska, a bilježi puno manji broj mrtvih od sredine ožujka 2021. pa sve do danas?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....