OGROMNA LOVA

KAKO OSVOJITI MILIJARDE I BANKROTIRATI Na lutriji u SAD-u netko je osvojio 1,6 milijardi dolara, no što se doista događa kad ljudi osvoje toliki novac

 Ilustracija / Profimedia, Alamy

Drugi najveći dobitak u povijesti lutrije, nevjerojatnih 1,537 milijardi dolara, osvojio je zasad još nepoznati srećković u SAD-u. Glavni zgoditak na lutriji Mega Millions se nakon 25 kola popeo na nevjerojatan iznos, drugi najveći otkako se izvlače brojevi. Najveći iznos je bio onaj na Powerballu 2016. koji je iznosio 1,6 milijardi dolara.

Vjerojatnost da se pogode brojevi vrlo je mala, svega 1:303 milijuna. Čak je 400 puta vjerojatnije da će vas pogoditi munja. Da svaki stanovnik SAD-a uplati samo jedan listić i to svaki put s drugom kombinacijom brojeva, i dalje bi postojala prilična šansa - otprilike 7 posto - da sretni dobitnik neće biti izvučen čime bi jack-pot narastao još i više.

No, jednom kad je dobitnik objavljen i kad dođe pokupiti nagradu, postavlja se pitanje: što će se dogoditi sa svim tim novcem i njegovim sretnim vlasnikom? Istraživanja pokazuju da odgovor često nije onakav kakav biste očekivali, piše BBC.

Manja nagrada nego se čini

Prvo što treba imati na umu je da će, unatoč osvojenom iznosu, isplaćeni novac biti puno manji, iako je, jasno, i dalje riječ o pozamašnom iznosu. Naime, sretni dobitnik neće uzeti svih 1.537 milijardi dolara, već 878 milijuna, dok će ostatak pojesti porezi. Ako pak pristane na godišnje obroke kroz idućih 30 godina, može izbjeći silna davanja te na koncu pokupiti sav novac.

No, tu poreznim davanjima nije kraj. Ako dobitnik živi u državama koje nemaju porez na igre na sreću, poreznici će uzeti dodatnih 211 milijuna, pri čemu dobitniku ostaje 667 milijuna. Kako je dobitni listić navodno uplaćen u Južnoj Karolini, država će uzeti 7 posto te će dobitniku ostati 606 milijuna.

Iako je to i dalje ogroman novac, nije ni blizu početnog iznosa od 1,6 milijardi.

Kako funkcionira iznenadna sreća

Pretpostavlja se da će toliki novac sretnom dobitniku promijeniti život iz temelja. Iako je to skoro uvijek istina, ta promjena nije uvijek onakva kakvu bismo očekivali.

Ekonomisti Guido Imbens i Bruce Sacerdote te statističar Donald Rubin objavili su 2001. znanstveni rad u kojem su pokazali na koji način ljudi troše neočekivane velike dobitke. Analizirajući više dobitnika lutrije, ustanovili su da 10 godina nakon dobitka, dobitnici imaju ušteđeno samo 16 centi od svakog osvojenog dolara.

Prosječna osoba u dvadesetim, tridesetim ili četrdesetim godinama, koja je iznenada dobila nasljedstvo ili sličan novčani dobitak, ubrzo izgubi čak pola tog novca zbog prekomjernog trošenja ili loših investicija.

Druga je studija pokazala da dobitak na lutriji, općenito govoreći, neće ljudima u financijskim problemima pomoći da se izvuku iz nevolje već će samo odgoditi neizbježan bankrot te da će čak trećina takvih dobitnika lutrije na koncu ipak bankrotirati.

Nije lako sve potrošiti

Pa kako, onda, dobitnik više stotina milijuna dolara sve to spiska? Nije ni to lako.

Demografski podaci pokazuju da ljudi najviše igraju loto između 30. i 39. godine, a nakon toga učestalost igranja opada. Spomenimo i da je očekivani životni vijek u SAD-u 79 godina. Ako pretpostavimo da neki sretni dobitnik ima tridesetak godina, pred njim je još oko 45 godina bjesomučnog trošenja osvojenog novca.

U slučaju ovog najnovijeg dobitnika, to bi bilo oko 900 milijuna dolara koje bi valjalo potrošiti za 45 godina, odnosno 20 milijuna godišnje, odnosno oko 55.000 dolara dnevno. U to nisu uračunate velike kamate koje bi se skupile na toliki iznos.

No, kad kažemo da je netko potrošio sav novac, pod time ne mislimo da je kupio hrpu Banksyjevih slika, Ferrarija, Aston Martina i luksuznih kuća jer bi to sve bile investicije i sve bi te stvari jednom mogao prodati, čak i za veći iznos. Kad kažemo da je netko doista 'sve spiskao' te na koncu bankrotirao, mislimo na trošenje pri čemu čovjeku na kraju ne ostaje ništa osim dobrog provoda.

Od bogataša do siromaha

A sve to napravio je Huntington Hartford.

Hartford je živio od 1911. do 2008. i bio je nasljednik silnog bogatstva kompanije Great Atlantic & Pacific Tea Company. Ta tvrtka osnovana nešto prije Američkog građanskog rata, poznatija je pod nazivom A&P i riječ je zapravo o lancu supermarketa, prvom takvom koji je imao svoje trgovine od istočne do zapadne obale SAD-a te je između Prvog svjetskog rata i šezdesetih godina bio ono što je Walmart danas.

Hartford je kao dijete naslijedio otprilike 90 milijuna dolara, što bi, uračunamo li inflaciju, danas bilo oko 1,3 milijardi dolara. No, unatoč tome, Hartford je 1992. proglasio bankrot - 70 godina nakon što je dobio najveće nasljedstvo na svijetu.

Hartford je imao obrnuti 'dodir Mide' (kralj Mida, lik iz grčke mitologije koji je sve što dotakne pretvarao u zlato). Izgubio je milijune kupujući nekretnine, otvarajući umjetničke galerije i sponzorirajući kazališne predstave. Karakterizirali su ga nikakva poslovna vještina i raskošan životni stil.

Nakon što je proglasio bankrot, preselio se na Bahame gdje je s kćerkom sva do smrti živio kao pustinjak.

Neka vam sreća ipak bude sklona

Hartfordova životna priča, zajedno s nekoliko znanstvenih istraživanja, pokazuju da veliki novčani dobitak ne znači uvijek i sretan završetak jer spiskati sav novac lakše je nego se čini.

Ako ste igrali i niste dobili, više sreće sljedeći put. A ako ste igrali i osvojili, trebat će vam još više sreće. No bez obzira na to hoće li vas sreća nagraditi ogromnim novcem, planirajte unaprijed i odolite iskušenju da potrošite baš sve.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 06:54