Kako se postaje američkim predsjednikom i koja je izborna procedura?

Kako se postaje američkim predsjednikom?

Prema američkom izbornom sustavu, birači predsjednika biraju posredno, putem elektora. Svaka savezna država SAD-a ima prethodno definiran broj elektorskih glasova, koji odgovara ukupnom broju zastupnika u washingtonskom Kongresu. Ukupno ih je 538, a broj odgovara zbroju delegata u Zastupničkom domu (435) te Senatu (100), uz još tri elektorska glasa Washington D.C.,a američke prijestolnice koja nema status savezne države, već tzv. federalnog distrikta.

Izborni pobjednik je kandidat koji dođe do 270 elektorskih glasova.

Koja je izborna procedura?

Nakon izbora, koji ove godine „padaju” na utorak, 5. studenog, rezultati moraju proći kroz proces potvrde prije nego što budu konačni i službeni. U tom periodu od nekoliko tjedana, oba kandidata mogu uložiti žalbe na određene odluke ili prijaviti nepravilnosti. Elektorski kolegij, koji formalno bira predsjednika, sastaje se 16. prosinca kako bi obradio glasove. Tek nakon toga, 6. siječnja, Kongres potvrđuje glasove i službeno proglašava izbornog pobjednika. Iako se desetljećima mirna predaja vlasti smatrala okosnicom američke demokracije, prošloga puta, 2021., upravo se tog datuma dogodio marš na zgradu Kapitola, što većina stručnjaka smatra neuspjelim pokušajem državnog udara.

Inauguracija predsjednika uvijek je na isti dan 20. siječnja.

Koga sve američki državljani biraju 5. studenog?

Iako je (daleko) najveći fokus kampanje uvijek na predsjedniku/ci, on/a predstavlja samo dio šire izborne slagalice, zato što se istoga dana bira i svih 435 članova Zastupničkog doma Kongresa, kao i trećinu senatora, njih 34, što utječe na ravnotežu moći u zakonodavnoj vlasti. Primjerice, lako se može dogoditi da Kamala Harris uspije osvojiti Bijelu kuću, ali da Demokratska stranka izgubi Senat i Zastupnički dom, čime bi se predsjedniku, zbog vrlo precizno osmišljenog modela ravnoteže moći, u velikoj mjeri ograničio manevarski prostor.

Osim izvršne i zakonodavne vlasti, neki Amerikanci ovoga utorka biraju i guvernera, gradonačelnika, sastav gradskog vijeća ili održavaju referendum. Primjerice, u Montani će birači odlučiti i hoće li ustavom dotične savezne države zaštititi pravo na pobačaj. Arizona, pak, odlučuje hoće li produljiti rok za legalne pobačaje s 15 na 24 tjedna.

Nekolicina saveznih država održat će referendum o legalizaciji marihuane, povećanju minimalne plaće te uvođenju trošarine na prodaju vatrenog oružja te streljiva za financiranje usluga žrtvama zločina.

Može li se dogoditi da se elektorski kolegij „ogluši” na izborni rezultat?

Elektorima, pravno gledano, ništa ne predstavlja prepreku da se ogluše na volju naroda u svojoj saveznoj državi. Presedani postoje, ali je riječ o šačici slučajeva koji nikada nisu promijenili ukupan ishod izbora.