Kaos u Srbiji zbog Vučićeva broja 2: ‘Pretvara nam grad u praonicu novca. Pljačka stoljeća!‘

Nakon impozantnog, ali spornog "Beograda na vodi", vrijednog tri milijarde dolara (to je zajednička tvrtka Belgrade Waterfront Capital Investment iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja ima 68 posto, a država Srbija sudjeluje s 32 posto), sada se vladajući režim u Srbiji odlučio i na gradnju Novog Sada na vodi.

No, kao i u slučaju "starijeg brata", i novosadska investicija izazvala je puno prijepora, pa i prosvjeda koji su kulminirali fizičkim sukobom prosvjednika s policijom i zaštitarskom službom pred Skupštinom Vojvodine, a novi gradonačelnik Milan Đurić rekao je da "aktivisti imaju pravo na prosvjed, ali ne zna jesu li oni (a oni tvrde da jesu) predali zahtjev za sudjelovanje na sjednici Skupštine".

Naime, prosvjednici su željeli ući u Skupštinu kako bi omeli zastupnike vladajuće većine da donesu novi generalni urbanistički plan koji bi omogućio tu velebnu investiciju na širem području nekadašnjeg, sada zatvorenog i propalog, novosadskog brodogradilišta na Dunavu. Iza ideje stoji bivši gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević koji je nedavno od Aleksandra Vučića preuzeo vodstvo nad vladajućom Srpskom naprednom strankom te, kako kažu u Novom Sadu, želi sebi podići spomenik", a zastupnica u Skupštini Srbije smatra da je to "elitno naselje za korumpiranu i režimsku elitu".

Prema podacima koje navodi Radio Slobodna Europa (RSE), gradnja novosadskog stambeno-poslovnog kompleksa na prostoru starog brodogradilišta na obali Dunava sada je i postala službena nacrtom generalnog urbanističkog plana Novog Sada do 2030. godine.

Prema tom planu, na tom mjestu bit će sagrađeni "kompleksi sa stambenim i poslovnim sadržajima, hotel od 20 katova, okruženi javnim prostorima u okviru kojih će se nalaziti šetališta, zelene površine, biciklističke staze i pristanište za brodove". Kako piše novosadski portal 021, u tim zonama bi se, prema procjenama, sagradilo 2299 stanova u stambenim i mješovitim zgradama. Planirani objekti imali bi ukupno 39.600 četvornih metara.

Vlasnik te pozamašne parcele na Dunavu je tvrtka Uni-Galens za koju srbijanski mediji tvrde da je blisko povezana sa SNS-om te da je, navodno, jedan od njezinih financijera. No, stranka Zajedno, Demokratska stranka i novosadski pokret Srce (Srbija Centra) pozvali su građane da se suprotstave spornom projektu koji nazivaju "pljačkom stoljeća".

"Gradski zastupnici glasat će za početak realizacije projekta ‘Novi Sad na vodi‘ koji, prema našem mišljenju, predstavlja najveću pljačku u povijesti Novog Sada", ističu organizatori prosvjeda. Nebojša Milenković, povjesničar umjetnosti iz Novog Sada, za RSE je svojedobno rekao da "ovaj urbanistički plan cementira proces odumiranja grada koji ima elemente humanosti jer ovo se gradi u korist privatnih profitera, a ne građana". Arhitekt Slobodan Jović smatra da je puno nedorečenih stvari u projektu koji investitorima daje "slobodu" da rade što žele. U priopćenju Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa stoji kako je cijeli projekt "pravno upitan" te da je "Novi Sad time postao "praonica novca" i jeftino građevinsko zemljište za mafijaško potkusurivanje".

Još prošle godine je Tajništvo Bernske konvencije uvažilo žalbu novosadskog NVO-a "Svet i Dunav", piše portal Nova.rs, zbog "ugrožavanja staništa više od dvjesto strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta na području Kameničke ade, Dunavca i Šodroša gdje se planira gradnja ‘Novog Sada na vodi‘". Kako piše portal 021.rs, srbijansko Društvo za zaštitu i proučavanje ptica protivi se urbanizaciji, kako navode, posljednje prirodne obale Dunava u Novom Sadu na području Šodroša i okoline jer tamo obitava 139 vrsta ptica, od kojih je 35 na nacionalnoj "crvenoj listi".

Daniela Stojković Jovanović, predsjedavajuća NVO-a "Svet i Dunav" istaknula je da se gradnjom novog nasipa, koji se našao u novom generalnom urbanističkom planu Novog Sada, ugrožava područje od oko 170 hektara vodnog zemljišta te da bi direktnim sužavanjem korita rijeke Dunav na 600 metara širine (s trenutačnih više od 1200 metara) došlo do ugrožavanja stanovnika Novog Sada, i to u administrativnim granicama grada Novog Sada, "i s lijeve i s desne obale međunarodne rijeke Dunav".