Katar, pod pritiskom Washingtona, izbacacio dužnosnike Hamasa koji su u Dohi od 2012. godine

Dužnosnici Katra pokleknuli su pred pojačanim pritiskom SAD-a (još uvijek Bidenove administracije), te su protjerali čelnike Hamasa koji su u toj naftom bogatoj državi Zaljeva još 2012. potražili utočište, piše The Financial Times.

- Hamas kao teroristička organizacija kategorički odbija mirovne prijedloge te još uvijek zatočenima drži američke i ine državljane, zbog čega duboko smatramo da njihovi dođe ne bi trebali imati utočište u prijestolnicama zemalja naših strateških partnera – izjavili su Bidenovi djelatnici za CNN, uz napomenu da su se Katarci s tom tvrdnjom relativno brzo složili.

Dužnosnici Hamasa, pak, smatraju da je riječ o psihološkom ratu sa zadaćom vršenja pritiska na Palestince, koji nema nikakvo uporište u činjenicama.

Dobro upućeni izvori za FT tvrde da je zahtjev podnesen još prije deset dana, nakon intenzivne rasprave katarskih i američkih diplomatskih dužnosnika. Palestinski militanti svoj bi novi dom mogli pronaći na turskoj adresi, jer predsjednik Recep Tayyip Erdogan slovi kao notorni simpatizer Hamasa.

Ankara službeno još uvijek nije komentirala navode.

U kontekstu mogućih skloništa Hamasa, spominju se i Iran, Alžir te Mauritanija; većinski muslimanska zemlja na sjeverozapadu Afrike.

Upravo zato što je prije nešto više od deset godina ugostila lidere palestinske terorističke organizacije iz Gaze, nakon što im je Sirija, zbog vlastitog građanskog rata, bila prisiljena zatvoriti vrata, Doha se srčano angažirala u posredovanju (tj. pokušaju istog) između Izraela i Hamasa nakon terorističkog napada 7. listopada u kojem je ubijeno 1,200 Židova, dok je 250 njih bilo oteto.

Katar je, naime, bio ključan akter u prošlogodišnjoj privremenoj obustavi vatre, u sklopu koje je oslobođeno nešto više od 100 taoca. No, nakon prvotnog uspjeha, mirovni su pregovori, u nedostatku bolje riječi – zapeli.

Čavao u lijes onoga što je već tada bio više-manje uzaludan trud, dogodio se krajem srpnja ove godine, kada je vođa političkog ogranka Hamasa, Ismail Hanija, „misteriozno” ubijen u središtu Teherana tijekom inauguracije novog reformističkog predsjednika Islamske Republike, Mesuda Pezeškijana. Izrael (pa ni Mossad), službeno, do dana današnjeg nisu preuzeli odgovornost za „nesretni slučaj”, unatoč tome što su samo nekoliko tjedana kasnije, uspješno obezglavili gotovo cijelo vodstvo Hezbolaha, te su u Gazi likvidirali i Yahyju Sinwara, arhitekta vojnog ogranka Hamasa.

Katar je u istu tu Gazu tijekom posljednjeg desetljeća investirao milijune dolara, namjenski; kako bi se podmirili troškovi rastućeg „državnog aparata” Hamasa, koji je ondje na vlasti od 2007. godine i pod čijom je upravo Pojas (svoj međunarodnoj pomoći unatoč) dodatno osiromašen i bačen na koljena.

Istovremeno, Doha je iz vlastitog (ekonomskog) interesa aktivno radila na unaprijeđenju odnosa s Izraelom, no teroristički napad Hamasa 7. listopada (kojeg je Katar oštro osudio, upravo zato što je njima osjetno zakomplicirao život) otežao je normalizaciju bilateralnih odnosa, između ostalog i zato što je ultradesna vlada Benjamina Netanyahua zbog navodne pristranosti zabranila katarskoj medijskoj kući Al-Jazeeri djelovanje na teritoriju Države Izrael.