Kazaljka sata Sudnjeg dana ostaje tamo gdje je bila, znanstvenici ukazali na goruće probleme

S obzirom na pandemiju covida-19 i činjenicu da Sjedinjene Države i Rusija razmjenjuju prijetnje preko Ukrajine, objava od četvrtka da se kazaljke na Satu Sudnjeg dana neće pomicati ove godine mogla bi se smatrati znakom nade.

Kao što čini od 1947. godine, Bilten atomskih znanstvenika objavio je u četvrtak položaj velike kazaljke na satu. Ostaje tamo gdje je i bila od 2019.: na 100 sekundi do ponoći.

"Sat Sudnjeg dana" predstavlja prosudbu vodećih znanstvenika i stručnjaka za sigurnost o opasnostima za ljudsku egzistenciju.

Ove godine napredak poput cjepiva protiv koronavirusa uravnotežen je rastućim dezinformacijama i drugim prijetnjama.

"Prag propasti nije mjesto za besposlenost", napisao je Bilten u obrazloženju odluke objavljene virtualno.

Činjenica da se nije pomaknula bliže ponoći ne znači da su se prijetnje stabilizirale, navodi grupa u priopćenju.

"Ako čovječanstvo želi izbjeći egzistencijalnu katastrofu, onu koja bi nadmašila sve što se do sada vidjelo, nacionalni čelnici moraju učiniti daleko bolji posao u borbi protiv dezinformacija, obraćajući pažnju na znanost i suradnju", rekla je novinarima čelnica Biltena Rachel Bronson na 75. godišnjicu prvog otkrivanja sata.

"Naprotiv, Sat je i dalje najbliži apokalipsi koja bi dovela do kraja civilizacije jer je svijet zapeo u iznimno opasnom trenutku."

Prije pandemije covida-19, objava položaja kazaljke svake se godine odvijala u Nacionalnom press klubu u Washingtonu, no sada se to čini iz ureda Biltena na Sveučilištu u Chicagu. Odmah preko puta je rodno mjesto atomskog doba.

Ondje je 1943. Enrico Fermi demonstrirao samoodrživo cijepanje atoma, eksperiment koji je doveo do razvoja atomske bombe.

Mjesto je označeno skulpturom Henryja Moorea koja prikazuje atomsku eksploziju.

Umjetnik iz Chicaga Martyl Langsdorf dizajnirao je sliku sata prije 75 godina.

Naručili su je znanstvenici koji su napravili atomsku bombu kojom je okončan Drugi svjetski rat.

Do 1947. počeo je hladni rat i htjeli su upozoriti Amerikance na opasnost od nuklearnog sukoba sa Sovjetskim Savezom.

Nadali su se da će “prisliti ljude na racionalnost”, rekao je Eugene Rabinowitch, biolog i prvi urednik Biltena.

Bilten su 1945. osnovali Albert Einstein, J Robert Oppenheimer i drugi znanstvenici koji su radili na projektu Manhattan koji je proizveo prvo nuklearno oružje.