Informacije o teškom položaju Ukrajine u zadnjim mjesecima okršaja s agresivnim diktatorskim režimom Vladimira Putina kod svakog normalnog bića budi potrebu da se ruska armija zaustavi, nadjača i potjera natrag u Rusiju, ali iznenadna najava francuskog predsjednika Emanuela Macrona za slanje europskih vojnika u ukrajinska ratišta vrlo je ozbiljan razlog za oprezno podizanje obrva.
Je li se u Macronu iznenada istodobno probudio osjećaj odgovornosti i za politički trenutak pa hrabro poput Napoleona najavljuje slanje europskih trupa na teritorij gdje se niti jedna europska vojska nije dobro provela, uključivši Napoleona? Macronova najava u nesrazmjeru je s dosadašnjim francuskim djelima.
S obzirom na to da je u ratu vrlo opasno brkati realno s političkim željama i propagandom, intrigantno je da podaci koje prikuplja te redovito ažurira Kiel Institute of the World Economy pokazuju kako se moćna Francuska do sada nije istakla u raznim oblicima pomoći Ukrajini.
Naime, francuska pomoć nominalno je relativno visoka jer se radi o drugom najvećem europskom gospodarstvu, ali ako se gleda ispravni kriterij razine nacionalnog angažmana u pomoći Ukrajini - što je udio pomoći u nacionalnom BDP-u - ne može se reći da se francuski predsjednik trsio, nipošto ne u odnosu na druge lidere EU (ako izuzmemo Viktora Orbana).
Ako pogledamo podatke Kiel instituta, zadnji put ažurirane krajem siječnja, ukupna bilateralna financijska, humanitarna i vojna pomoć kao postotak BDP-a iz 2021. godine kod Francuske je iznosila samo 0,07 posto BDP-a, što znači da je praktično na istoj razini kao nacionalni napori Španjolske ili Italije, koji su također relativno niskog intenziteta.
Za razliku od njih, grupa zemalja europskog sjevera (Estonija, Danska, Norveška, Litva i Latvija) izdvojile su enormnih 3,55-1,15 posto BDP-a, što je neusporedivo s Francuskom. Nijemci su, recimo, ukupno za pomoć Ukrajini izdvojili 0,57 posto BDP-a, ili 8 puta više mjereno udjelom u BDP-u nego Francuzi.
Hrvatska je u agregatnoj tablici bilateralnih pomoći na 0,44 posto BDP-a, što znači da je također bila spremna na daleko veća odricanja nego Macron. Plenković se u odnosu na BDP šest puta više potrudio nego Macron.
Čak niti u realnim brojevima francuska humanitarna, financijska i vojna pomoć Ukrajini također se ne doima impresivno. Dok su Nijemci ukupno za Ukrajinu alocirali 22,06 milijardi eura, Francuzi su zastali na 1,8 milijardi. Jedna Poljska je, primjerice, za Ukrajinu izdvojila 4,3 milijarde eura ili 2,5 puta više od Francuza.
Hrvatska se ne može pohvaliti impresivnim ukupnim nominalnim iznosom pomoći Ukrajini od 280 milijuna eura jer smo mala zemlja sa skromnim BDP-om, ali to je samo 6 puta manje nego Francuska, država s BDP-om od 2696 milijardi eura, dok je BDP RH na razini 63 milijarde eura. Da se, dakle, Macron isprsio kao Plenković onda bi Ukrajina od Francuske dobila oko 12 milijardi eura, a ne spomenutih 1,8 milijardi.
Čak i ako pogledamo francuski udio u primljenim ukrajinskim izbjeglicama na 15. siječnja 2024., također prema podacima Kiel instituta, primijetit ćemo ogromne razlike; Njemačka je primila 1.125.850 izbjeglih Ukrajinaca, Poljska 956.633, Češka 375.588, Španjolska 199.154 izbjeglice, a Francuska se zadržala na 69.669.
Primili su ih puno manje nego daleko manja Irska, država koja je postala barem privremeni dom za 102.561 Ukrajinca. Hrvatska se pak može ponositi da je postala dom za 24.148 Ukrajinca, što je u odnosu na ukupni broj stanovnika značajni postotak od 0,60 posto, te šest puta više nego što je francuski omjer ukupne populacije i primljenih Ukrajinaca (samo 0,10 posto).
No, i Hrvatska (a kamoli Macronova Francuska) jako je daleko od istinskih šampiona pomoći mjereno udjelom u ukupnoj populaciji. To nisu niti Nijemci. Mnoge će začuditi, ali europski šampion prihvata ukrajinskih izbjeglica je Crna Gora; udomili su ih 48.698, što je zapanjujućih 7,84 posto u odnosu na ukupni broj stanovnika Crne Gore.
Crnu Goru slijedi Moldavija s udjelom od 4,46 posto, pa Češka s 3,51 posto u odnosu na broj stanovnika. Treba voditi računa da je jedna Češka zbrinula 375.588 izbjeglih Ukrajinaca, što je nominalno 5,5 puta više nego Francuska ili 35 puta više mjereno kao udio u ukupnom broju stanovnika.
Računa li Macron da će omjeri poslanih vojnika u Ukrajinu biti nalik onima kod ukupne bilateralne financijske, humanitarne i vojne pomoći ili je došlo do potpune promjene stava francuskog predsjednika o tome kolike će nacionalne resurse alocirati na obračun s Putinom u Ukrajini?
Hrvatska prema podacima Kiel instituta trenutačno nema zabilježenih bilateralnih financijskih obaveza prema Ukrajini dok one humanitarne i vojne ne premašuju 300 milijuna eura, što ne zvuči previše s obzirom na to da je hrvatski premijer Andrej Plenković jedan od najgorljivijih saveznika Volodimira Zelenskog u EU, pa i šire.
Iako Macron hrabro najavljuje slanje europskih vojnika u Ukrajinu, u osnovi je Francuska pod njegovim vodstvom prema ukupnom udjelu raznih oblika pomoći Ukrajini u odnosu na BDP puno bliže Mađarskoj (pod notornim Orbanom izdvojila 0,3 posto BDP-a), nego Estoniji. Danskoj, Norveškoj, Litvi i Latviji koje su izdvojile od 3,55 do 1,15 posto BDP-a ili 5 do 1,6 puta više nego Francuska.
Treba dodati kako se francuski predsjednik redovito u teškim situacijama dovodi u poziciju državnika koji gura najvažnije odnosno presudne inicijative, ali to ne korespondira s konkretnim akcijama.
Postoji jedna uzrečica u kojoj su gloginje vrlo važna riječ, barem za one poslane u akciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....