‘BIJELI REX‘

Kijev prigrlio jednog od najvećih ruskih negativaca: ‘Da, ja sam loš, ali borimo se protiv stvarno zlih dečki‘

Savezništvo šefa proukrajinske anti-putinovske oružane skupine Ruski dragovoljački korpus Ukrajini bi se moglo obiti o glavu

Denis Kapustin sa svojim borcima

 /Sergey Bobok/afp

"Mi smo loši dečki, ali se borimo protiv stvarno zlih dečki", mudruje Denis Kapustin. A za sada je Ukrajina voljna prigrliti njegovu ulogu negativca. On je ruski militant koji je vodio napade paravojnih ruskih snaga koje se bore za Ukrajinu na Rusiju s ukrajinskog teritorija ove i prošle godine, pa ga Kijev smatra saveznikom protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Istovremeno, opasno je držati takvu osobu preblizu sebi. Njemačke vlasti tvrde da je Kapustin - poznat i kao Denis Nikitin - jedan od najutjecajnijih neonacističkih aktivista na europskom kontinentu, a to je božji dar za ruske proratne propagandiste, koji divljačku, ubilačku rusku invaziju na Ukrajinu, žele prikazati kao nastojanje da se Kijev ‘denacificira‘.

"Razmislite o ‘Dobrom, lošem i zlom‘", kaže Kapustin, šef Ruskog dragovoljačkog korpusa (RVC), najveću od tri ruske oružane skupine koje se bore za Ukrajinu protiv Kremlja. "Prije ste imali samo dobre i loše dečke odjevene u crno u kaubojskim filmovima, a onda se pojavi Clint Eastwood koji je odjeven u crno, a bori se za dobro", navodi on, misleći na filmski klasik Sergia Leonea.

Kapustin je bio odjeven u crno i tijekom razgovora za Politico u hotelu u središtu Kijeva, no na njegovoj odjeći nema neonacističkih logotipa ili znakovlja, unatoč činjenici da vodi krajnje desničarsku liniju odjeće, majica kratkih rukava i kapa s bijelim nacionalističkim i ksenofobnim uzorcima, ali i nacističkim simbolom 88, što je šifra za pozdrav ‘Heil Hitler‘. "Hodam po tankoj žici", kaže Kapustin, negirajući etiketu neonacista i ističući, gotovo zadirkujući, da on ne stavlja svastike ni na jednu majicu, kao da to išta dokazuje.

Ratni nadimak ‘Bijeli Rex‘

Ruski državni mediji uživaju u isticanju Kapustinove prošlosti krajnje desnog nogometnog huligana jer to predstavlja vjetar u leđa njihovoj izlici za invaziju. Međutim, stalni pokušaji Moskve da svoju borbu prikaže kao reprizu Drugog svjetskog rata, odnosno borbu protiv nacizma, zapravo zvuči prazno jer ne samo da je predsjednik Ukrajine Židov, već krajnje desne ekstremističke stranke imaju gotovo zanemarivu potporu u nacionalnoj politici.

Također, inzistiranjem Kremlja na tome da su ukrajinske snage nacističke, zanemaruje se činjenica da se za Rusiju bore otvoreno neonacističke skupine. Među njima je zloglasna skupina Rusič - koja rado pokazuje nacistička znakovlja, zagovara rasističku ideologiju i optužena je za zločine na bojnom polju u Ukrajini i Siriji - te bijeli supremacisti Ruski imperijalni pokret, kojeg su Sjedinjene Države proglasile "terorističkom organizacijom".

Godine 2022. njemačka obavještajna služba BND objavila je da je ruska vojska rado prihvatila neonacističke skupine u svoje redove i time učinila navodni razlog za pokretanje rata, tzv. denacifikaciju Ukrajine, apsurdnom. Ipak, ništa od toga ne sprječava Ruse da ignoriraju naciste u svojim redovima i fokusiraju se na Kapustina, koji nosi ratni nadimak ‘Bijeli Rex‘, kao i njegova marka odjeće.

Njegov RVC i druge dvije anti-putinovske paravojne skupine sa sjedištem u Ukrajini - Legija Sloboda Rusiji i najmlađa formacija, Sibirski bataljun - ponovno su u fokusu nakon što su 12. ožujka pokrenuli svoje najveće prekogranične napade u ratu u regijama Kursk i Belgorod, ostajući na ruskom tlu i boreći se protiv ruskih snaga više od dva tjedna. Prije toga, svoj najjači napad izveli su u svibnju prošle godine, kada su jurišali na sela i gradove u Belgorodskoj oblasti.

Aleksej Baranovski iz Legije Sloboda Rusiji ustvrdio je na tiskovnoj konferenciji prošlog tjedna da su posljednji napadi "poremetili planove ruske vojske i nanijeli joj značajnu štetu".

Nejasan status

Status ovih skupina u odnosu na ukrajinske oružane snage prilično je mutan. Baranovski tvrdi da je njegova skupina regularna postrojba oružanih snaga Ukrajine, kako je rekao Politicu na prošlotjednoj tiskovnoj konferenciji. "Kada smo na teritoriju Ukrajine, mi smo pripadnici ukrajinske vojske, jednaki u svim pravima i dužnostima s ostalim ukrajinskim vojnicima. Kada idemo na teritorij Rusije, mi više nismo ukrajinski vojnici, nego smo građani Rusije koji su uzeli oružje u ruke".

Neki u regularnoj ukrajinskoj vojsci mršte se zbog veze između tih organizacija, osobito RVC-a, i ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR), tvrdeći da to Rusima daje priliku za propagandu. "A za što?", pita se jedan dužnosnik iz Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, koji je tražio da bude anoniman. "Ove milicije su sporedna stvar. Oni ne mogu utjecati na dinamiku rata. Možda malo ometaju iza linija i neugodne su za Kremlj, ali to ne nadmašuje sveukupne propagandne nedostatke njihova korištenja", smatra taj dužnosnik.

A cijeli je taj projekt mezimac Kirila Budanova, šefa GUR-a. Za vrijeme prekograničnih napada prošlog mjeseca, Budanov je hvalio ruske paravojne jedinice kao "dobre ratnike" na nacionalnim vijestima. "Pomažu nam od prvog dana... Borili su se na mnogim najtežim žarišnim točkama u Ukrajini. Pokušat ćemo im pomoći koliko god možemo", rekao je tada Budanov.

Kako to vidi GUR, neprijatelj njihovog neprijatelja je njihov prijatelj. "Ukrajina bi očito također trebala pomoći onim Rusima koji se bore protiv Putinova režima da oslobode Rusiju", rekao je Andrij Jusov, glasnogovornik GUR-a. On tvrdi da ruske proukrajinske anti-putinovske skupine ne djeluju u Rusiji prema izravnim naredbama Kijeva, a njihove akcije samo pokazuju da Kremlj ne kontrolira situaciju u Rusiji.

image

Denis Kapustin

Vyacheslav Madiyevskyy/Nurphoto Via Afp

Možda tome i jest tako, ocjenjuje Politico, no sve ovisi o tome kako se definira "prema naređenju".

Kapustin, pak, kaže da skupine imaju slobodu djelovanja kad prijeđu granicu, ali da su napadi usko koordinirani s GUR-om, koji im pruža logističku pomoć, provjerava njihove operativne planove i naoružanje te ih plaća. Sve tri organizacije formalno su dio ukrajinskih oružanih snaga, registrirane u Međunarodnoj legiji za teritorijalnu obranu Ukrajine, navodi on. "Mi smo službeni dio ukrajinske vojske, ali imamo ozbiljne političke ambicije i politički program - riješiti se Putina", dodaje ovaj 40-godišnjak.

Od huliganizma do bojnog polja

Denis Kapustin rođen je u Moskvi. Sa 17 godina preselio je sa svojim roditeljima u njemački Köln, gdje je brzo stekao zastrašujuću reputaciju uličnog skinheada koji je uvijek spreman za obračun sa svima, posebno s aktivistima Antife. On kaže da nije bio zadovoljan preseljenjem i da su mu nedostajali prijatelji te se osjećao se nepovezanim, izoliranim.

Dugo se na europskoj nogometnoj navijačkoj sceni isticao po huliganizmu te je bio pripadnik ekstremno desničarske borilačke klupske scene - sudjelovao je u neredima na EURO-u 2016. u francuskom gradu Marseilleu. Nakon što se preselio u Kijev, Njemačka mu je 2019. otkazala boravište i uvela mu zabranu ulaska u zonu Schengena zbog "upornog djelovanja protiv liberalno-demokratskog ustava".

Povezan je s američkim neonacističkim skupinama, a 2021. bio je sudomaćin podcasta s Robertom Rundom, osnivačem pokreta bijelih supremacista Rise Above Movement (RAM), koji je sudjelovao na zloglasnom skupu bijelaca u Charlottesvilleu.

Unatoč svemu tome, Kapustinu se ‘kosa diže na glavi‘ kad ga nazivaju neonacistom, iako nije sam jasan što on jest. Uživa u suočavanju sa zapadnim novinarima, primjećujući kako se mnogi od njih osjećaju neugodno intervjuirajući ga, razapeti između neodobravanja njegove krajnje desničarske ideologije i huliganske povijesti te svojih simpatija za Ukrajinu, ne želeći zemlju prikazati u lošem svjetlu pred zapadnom liberalnom publikom.

"Hoćete li pokušati ostati nepristrani?", pita on. "To je vrlo smiješna pozicija za vas i vaše kolege jer se svi godinama trudite da nas prikažete u lošem svjetlu. Neonacisti, rasisti, bijeli supremacisti, užasni tipovi, bla, bla, bla. A onda dolazi najmračniji čas u modernoj povijesti Ukrajine. I odjednom se vječni negativci pokažu hrabri, odlučni, tvrdoglavi i junaci. I sad je, kao, ‘prokletstvo, kako da pišem o njima?‘".

Kapustinu Putinov režim nije dovoljno nacionalistički

Kapustin itekako uživa u svojoj ozloglašenosti. "Tijekom svog života uvijek sam želio biti negativac u holivudskom stilu. Darth Vader je moja najveća inspiracija. U dobi od sedam godina gledao sam Ratove zvijezda i rekao sam, ‘vau, ovaj tip je tako cool‘", kako navodi.

No, iduće pitanje jest, ako nije neonacist, što je on? "Definitivno konzervativan, definitivno tradicionalist, definitivno desničar", odgovara. "Lakše mi je reći što je ono što mrzim, čemu se protivim u modernom svijetu, nego navesti svoje osobne političke stavove", dodaje. "Smatram se velikim dijelom desničarskog pokreta. Ali kad kažemo desničarski pokret, što to znači? Bi li to značilo da agitiram za premlaćivanje imigranata ili slično? Ne, ja sam odrasla osoba. I ako sam se kao mladić tukao s imigrantima na ulici, to je vrijeme davno prošlo. Mislili smo da je imigrant neprijatelj. Nije to problem. Problem je Putinova vlada", dodaje.

Iznad svega, kako ističe, on je ruski nacionalist, stoga se bori za Ukrajinu jer bi ruski nacionalisti trebali biti protiv Putina. "Biti domoljub, biti nacionalist, očito znači željeti najbolje vlastitom narodu, vlastitoj djeci, svojoj zemlji. Ali znam da je Putin najgore što se Rusiji može dogoditi. Pa zato su momci, moji bivši drugovi, koji se bore za njega, a smatraju se nacionalistima, meni najveći neprijatelji. Smatraju me izdajnikom. A ja smatram njih izdajnicima", objašnjava.

Za Kapustina, Putinov režim nije dovoljno nacionalistički. "Možete imati Francuski nacionalni nogometni savez u Rusiji... Ali nikada ne možete imati istinski ruski. Kad god kažete, želim osnovati ruski nacionalni klub za nešto, kažu ti ‘Tvoj djed se borio protiv nacista, a sada si ti neonacist!‘", žali se on.

Tijekom putovanja u Južnoafričku Republiku, Kapustin tvrdi kako je zaključio da većina ljudi misli da je život bio bolji pod apartheidom, iako priznaje da nije razgovarao s crnim Južnoafrikancima. "Moje putovanje u Južnu Afriku bilo je vrlo značajno za mene jer sam shvatio što je nekada bilo i što je sada, ovo propadanje, vrlo je žalosno to vidjeti", kaže on pa priznaje. "Nisam razgovarao s crncima. Stoga sam otvoren. Samo kažem kako je bilo".

Planiraju marš na Moskvu

Kapustin je osnovao RVC sa samo pet članova. Kao i zapovjednici druge dvije proukrajinske ruske oružane skupine u Ukrajini, on ne želi otkriti s koliko trenutačno boraca raspolaže, iako je Rusija prošlog mjeseca priopćila da je više od 2000 boraca sudjelovalo u napadima na regije Kursk i Belgorod.

"Mi smo službeni dio ukrajinske vojske, ali imamo ozbiljne političke ambicije i politički program - marširati do Moskve i demontirati Putinov režim. To je očito u interesu Ukrajine", kaže Kapustin, no ne objašnjava kakav bi sustav vlasti volio vidjeti u Rusiji. "Sada smo definitivno znatna snaga, posjedujemo vlastito oružje i vozila, posjedujemo vlastite minobacače, teške strojnice i topništvo. RVC više nije banda. To je pukovnija. Imamo baze, imamo svoj sustav regrutacije".

Izvorna jezgra RVC-a sastojala se od Rusa koji su živjeli u Ukrajini prije nego što je Putin pokrenuo svoju invaziju u veljači 2022. godine. Kapustin kaže da su većina regruta sada Rusi koji putuju preko Gruzije kako bi se prijavili. "Oni uglavnom nisu prebjezi iz ruske vojske", kaže on.

Također navodi da te tri skupine imaju različite političke stavove. "I zbog toga imamo različite pristupe regrutaciji, načinu na koji vodimo naše jedinice. U mojoj jedinici imamo predavanja iz ideologije, ne samo iz vojnog umijeća, ne samo iz fizičke spreme jer ja smatram da je ideologija nešto što učvršćuje postrojbu", navodi Kapustin.

"Jedan od vaših kolega nedavno me pokušao satjerati u kut i pitao je bismo li uzeli crnca ili homoseksualca ili transrodnog čovjeka koji se želi pridružiti korpusu. A ja sam rekao: ‘Ne, jer on se ne bi osjećao ugodno u našoj blizini, a ni mi se ne bismo osjećali ugodno u njegovoj‘", zaključio je Kapustin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 02:05