Kijev smatra da im Putin sprema ‘korejski scenarij‘: Kako bi to izgledalo i zašto je to zapravo ruski neuspjeh

Rusija pokušava Ukrajinu rascijepiti na dva dijela ne bi li kreirala područje pod vlastitom kontrolom nakon što joj nije pošlo za rukom okupirati cijelu državu, smatra čelnik ukrajinske vojne obavještajne agencije Kirilo Budanov.

"Nakon neuspjeha oko Kijeva i nemogućnosti rušenja središnje vlade Ukrajine, Putin već mijenja glavne operativne smjerove - jug i istok. Ima razloga vjerovati da razmišlja o 'korejskom' scenariju za Ukrajinu. To jest, pokušat će nametnuti razdjelnicu između neokupiranih i okupiranih regija naše zemlje.

U stvari, to je pokušaj stvaranja Sjeverne i Južne Koreje u Ukrajini. Na kraju krajeva, on definitivno nije u stanju progutati cijelu državu”, prenosi Ukinform riječi generala Budanova. Koji je uvjeren da je uspostava kopnenog koridora prema Krimu i dalje relevantna za ruski, prema njegovim riječima, fašistički režim. Tom se planu ispriječio nepokoreni grad Mariupolj, poručio je šef ukrajinske vojne obavještajne službe.

'Kvazidržavni entitet'

"Okupatori će pokušati ujediniti okupirana područja u jedinstven kvazidržavni entitet koji će biti suprotstavljen neovisnoj Ukrajini. Već vidimo pokušaje stvaranja 'paralelnih' vlasti na okupiranim područjima i prisiljavanja ljudi da se odreknu hrivne (ukrajinska valuta)”, prenio je Ukinform generalove riječi. Uz važnu dodatnu poruku da “uskoro počinje sezona totalnog ukrajinskog gerilskog safarija. Tada će Rusima ostati jedan relevantan scenarij - kako preživjeti".

Ovo tumačenje dolazi nakon što je ruska vojska u petak priopćila kako će se usredotočiti na "oslobađanje" istočne Ukrajine, poručivši da je ispunila početne ciljeve invazije na Ukrajinu koja je započela 24. veljače. "Borbene sposobnosti ukrajinskih snaga značajno su smanjene, što omogućava (...) da se ponajviše usredotočimo na glavni cilj: oslobađanje Donbasa", rekao je zamjenik načelnika glavnog stožera ruske vojske Sergej Rudskoj, prenose agencije.

Rudskoj je rekao da je pod ruskom kontrolom 93 posto teritorija Luhanske oblasti te 54 posto teritorija Donecke oblasti. Luhansk se našao pod napadom i sa sjevera što je olakšalo zaposjedanje teritorija. U tom bi kontekstu i područje sjeverno od Krima, područje Hersona koje jamči opskrbu poluotoka vodom, bilo anektirano.

Samoproglašena Narodna Republika Luhansk mogla bi uskoro održati referendum o pridruživanju Rusiji, rekao je u nedjelju lokalni čelnik Leonid Pasečnik, prema proruskim lokalnim medijima. "Mislim da će se u bliskoj budućnosti održati referendum na teritoriju republike", rekao je Pasečnik. Kasnije je tu izjavu, govoreći za ruske medije, zapravo povukao. Rusija je prošlog mjeseca priznala samoproglašene republike Luhansk i Donjeck kao neovisne i nedugo nakon toga naredila, kako je nazvala, specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Takav je “referendum” održan i na Krimu 2014. godine prije aneksije.

Ranjivi most prema Krimu

I prije početka ruske agresije bilo je procjena o mogućoj ograničenoj (američki je predsjednik Joe Biden govorio da u takvom slučaju ne bi bilo sankcija) ruskoj operaciji koja bi za cilj imala osigurati kontrolu nad pobunjenim područjima u Luhansku i Donecku, te ostvariti kopneni kontakt akentiranog Krima s Rusijom.

Most koji spaja poluotok i Rusiju je ranjiv. Nedvojbeno je da ruska agresija nije ostvarila zadane ciljeve jer ukrajinska vlada i dalje sjedi u Kijevu i vodi zemlju. Redukcija vojnih ciljeva na ostvarivo jedan je od mogućih izlaza kojim bi se vlast u Kremlju mogla opravdati u domaćoj javnosti i nakon toga krenuti u pregovore s međunarodnom zajednicom oko budućeg uređenja Ukrajine i definiranja odnosa Rusije i EU i NATO.

Navedeni scenarij realno bi bio neuspjeh vojne intervencije jer je Rusija od 2014. godine kontrolirala Doneck i Luhansk u užim granicama nego što je stvarni opseg oblasti. Koliko god za Rusiju kopneni kontakt s Krimom bio važan, zločin nad ljudima i gradom Mariupoljem ostat će trajan podsjetnik na karakter ruskog režima. I onemogućavati povratak odnosa Moskve i zapada na razinu prije početka agresije, a nikako prije aneksije Krima.

Moskva ostaje i bez ukrajinske obale zapadno od Krima koju je planirala pripojiti i odsjeći Ukrajinu od Crnog mora. Odesa ostaje sanak pusti i treba se nadati da se u njoj neće ostvariti scenarij iz Mariupolja.

Ako se takav, realan i izgledan scenarij ostvari - treba imati u vidu da su ukrajinske snage u području Donecka i Luhanska najbolje uvježbane s osmogodišnjim iskustvom sukoba te dodatno osokoljene uspjesima ostalih dijelova ukrajinske vojske - pitanje je kako će se voditi budući pregovori. U takvim bi okolnostima Ukrajina mogla odbaciti ruski zahtjev za neutralnošću i demilitarizacijom.