Kina gradi 119 silosa za nuklearne projektile, stručnjaci zapanjeni: ‘Obim projekta je nevjerojatan!‘

Kina je počela gradnju 119 silosa za interkontinentalne balističke projektile (ICBM) u pustinji pokraj grada Yumen, u pokrajini Gansu u središnjoj Kini, kažu stručnjaci, a piše Washington Post.

Riječ je o pothvatu koji signalizira da je u tijeku velika ekspanzija kineskog nuklearnog arsenala, piše Joby Warrick za Post.

Dokaz gradnje ovih silosa su satelitske snimke koje je snimila kompanija Planet, a do kojih su došli stručnjaci u James Martin centru za neširenje nuklearnog oružja u Montereyu, Kalifornija. Kako pokazuju snimke, silosi se grade na više lokacija na većem području (nekoliko stotina kilometara kvadratnih) s izrazito suhim terenom.

Ovih 119 silosa za ICBM-ove gotovo su identični već postojećim kineskim postrojenjima za lansiranje balističkih projektila koji nose nuklearne bojevih glave.

'Skromni' arsenal

Smatra se da Kina trenutno posjeduje relativno skromni arsenal koji broji između 250 i 350 nuklearnih bojevih glava. Ne zna se koliki je broj novih projektila namijenjen za silose u izgradnji, ali sama veličina projekta sugerira da je Kina na pomolu povijesnog preokreta kad je u pitanju količina nuklearnog naoružanja.

Ovaj graditeljski "boom" sugerira da Kina značajno jača komponentu nuklearnog odvraćanja (teorija prema kojoj samo posjedovanje nuklearnog oružja odvraća neku drugu nuklearnu silu od napada na zemlju, op.a.), govori za Washington Post Jeffrey Lewis, ekspert za kineski nuklearni arsenal. Lewis i njegov kolega Decker Eveleth primijetili su gradilišta silosa nakon pomnog proučavanja satelitskih snimaka iz središnje i sjeverozapadne Kine.

- Obim ovog projekta je nevjerojatan Ako se ovome doda izgradnja silosa na drugim lokacijama u Kini, ukupni broj takvih silosa u izgradnji penje se na čak 145. Vjerujemo da Kina širi svoje nuklearne snage djelomično da bi zadržala mogućnost uzvraćanja i savladavanja američke proturaketne obrane u slučaju da SAD prvi napadne nuklearnim oružjem, rekao je Lewis.

Ovo otkriće dolazi praktički istovremeno sa sve glasnijim upozorenjima Pentagona da Kina značajno jača svoje nuklearne sposobnosti. Zapovjednik američkih nuklearnih snaga, admiral Charles Richard poručio je prije dva mjeseca da je Kina usred "ekspanzije od koje zastaje dah", a što uključuje širenje arsenala ICBM-a i novih mobilnih lansera koji se mogu lako sakriti od satelita. Možda i najvažnije, kineska ratna mornarica uvodi u službu nove podmornice koje mogu lansirati balističke nuklearne projektile (Kina, uz SAD, Rusiju, UK, Francusku i Indiju, ima mogućnost nuklearne trijade)

Što se tiče silosa u izgradnji, svaki od njih je od najbližeg susjednog silosa udaljen oko 3 i pol kilometra, a mnogi od njih su skriveni pod velikim pokrovima u obliku kupola. Na lokacijama na kojima nema kupola, mogu se vidjeti timovi građevinaca kako na pustinjskom terenu kopaju karakteristične jame kružnog oblika. Na nekim lokacijama mogu se vidjeti i objekti koji će vjerojatno služiti kao kontrolni i/ili komandni centri.

Projektili dometa 15.000 km

Stručnjaci smatraju da su silosi vjerojatno namijenjeni za kineske balističke projektile DF-41, koji mogu nositi više bojevih nuklearnih glava i imaju domet od gotovo 15.000 kilometara, što znači da mogu dosegnuti i kopneni dio SAD-a. Lewis tvrdi da je intenzivna gradnja na silosima počela ove godine, ali je moguće da su pripreme krenule i mjesecima ranije.

Silosi za ICBM-ove mogu se, tvrdi Post, relativno lako uočiti analizom satelitskih snimaka te ih se može uništiti preciznim projektilima u prvim satovima eventualnog nuklearnog rata. Stoga Lewis smatra da su silosi zapravo tek dio ekspanzije kineskog nuklearnog arsenala koji je značajno manji od onog Rusije i SAD-a (te dvije sile zajedno posjeduju više od 11.000 nuklearnih bojevih glava).

Kina se dosad držala doktrine "limitiranog odvraćanja" kojoj je prioritet manji, ali robusni nuklearni arsenal koji je osiguravao mogućnost Pekinga da se osveti za eventualni prvi napad. No, zadnjih godina kineski su dužnosnici tvrdili kako ta strategija više nema smisla u kontekstu modernizacije nuklearnih programa koje provode i Rusi i Amerikanci. Kina nije sklona potencijalnim novim međunarodnim ugovorima koji ograničavaju nuklearno naoružavanje upravo zbog straha da će vječno ostati "drugorazredna" nuklearna sila u usporedbi sa SAD-om i Rusijom.

- Nalazimo se u utrci naoružanja koju su uglavnom pokrenula američka ulaganja u nuklearno naoružanje i obranu, zaključuje Lewis.