Dolaskom sjevernokorejskih vojnika na rusko-ukrajinsko bojište rat poprima novu dimenziju. Moskva od početka svoje agresije na Ukrajinu optužuje NATO za "sudjelovanje u ratu protiv Rusije" da bi sada Sjeverna Koreja izravno postala "sudionik" rata kao saveznik Rusije.
Prema ukrajinskim i NATO-ovim obavještajnim podacima, nekoliko tisuća sjevernokorejskih vojnika nalazi se u ruskoj Kurskoj oblasti čije dijelove od kolovoza drži ukrajinska vojska. Prema navodima južnokorejskih izvora, sjevernokorejski vojnici, osim ruskih uniformi, dobivaju i lažne ruske dokumente te ih se predstavlja kao Burjate i Jakute, predstavnike sibirskih naroda koji su "fizički" slični Korejcima.
Prema podacima južnokorejske obavještajne službe, prvi kontingent od 1500 vojnika već je otišao u Rusiju, a prema obavještajnim podacima, Sjeverna Koreja se priprema staviti na raspolaganje Rusima između 12 i 23 tisuće vojnika. Podsjetimo da je Pjongjang nedavno imao veliku propagandnu akciju i objavio je kako se čak 1,5 milijuna ljudi dragovoljno javilo u redove tamošnje armije. Vladimir Putin je nedavno neizravno potvrdio dolazak vojnika iz Sjeverne Koreje. Naime, na nedavnom summitu BRICS-a u Kazanju je, odgovarajući na pitanje kako postoje satelitske snimke koje potvrđuju nazočnost sjevernokorejskih vojnika u Rusiji, benevolentno rekao "ako postoje snimke, znači one nešto pokazuju".
Komplicira se situacija
No, ta situacija može dodatno zakomplicirati situaciju ne samo u Ukrajini, nego i na Dalekom istoku jer je i Peking zaškrgutao zubima na taj najnoviji izljev rusko-sjevernokorejskog ratnog bratstva, a zabrinjava ih i informacija da bi južnokorejske vlasti mogle početi isporučivati oružje Ukrajini, pogotovo jer se Seul dosad suzdržavao od toga. Podsjetimo da su ljetos Rusija i Sjeverna Koreja potpisale sigurnosni sporazum prema kojem su se "zemlje potpisnice" obvezale da će jedna drugoj uskočiti u pomoć u slučaju da jedna od njih bude napadnuta, što je također izazvalo nelagodu u dalekoistočnoj regiji, pogotovo u Južnoj Koreji. Zapravo se mnogi analitičari pitaju je li sjevernokorejski vođa Kim Jong-un promijenio "svoje strateške prioritete" s obzirom na to da je Peking dosad bio isključivi "stariji brat" zaštitnik, a Kina, kako se zna, ima "zakonsku obvezu" intervenirati na strani Sjeverne Koreje u slučaju napada na nju.
Kina ne želi izgubiti kontrolu nad Sjevernom Korejom, a pogotovo ne želi ionako napete (ekonomske) odnose sa Zapadom dodatno dovoditi u pitanje zbog ekshibicija Kim Jong-una i Putinova uplitanja u njezinu sferu utjecaja. Doduše, Sjeverna Koreja oružjem i streljivom koje isporučuje Moskvi te vojnicima koje je poslala plaća ruski plin, nafte i žitarice koje im kronično nedostaju. Osim toga, Kina je, podsjetimo, predložila svoj mirovni plan za rješenje rata u Ukrajini, koji je ovime diskreditiran jer pokazuje da ne može disciplinirati svog podčinjenog vazala - Kim Jong-una. Peking je uvrijeđen ponašanjem Moskve, ali i Pjongjanga jer Sjevernu Koreju smatraju svojim lenom i nisu skloni da se tu bilo što mijenja. Kina ne želi da se nju percipira kao sudionika u ratu u Ukrajini i ne želi "povratak hladnog rata" na Daleki istok.
"Slanje sjevernokorejskih vojnika je dramatičan obrat koji se ne sviđa Kini", rekao je za Financial Times (FT) Andrej Lanjkov, profesor s Kookmin Universityja u Seulu. Kina se zbog toga pribojava eskalacije napetosti u "svojoj" regiji, odnosno da bi novo ratno savezništvo Rusije i Sjeverne Koreje doprinijelo jačanju vojnog partnerstva u istočnoj Aziji između Južne Koreje, Japana, Filipina i SAD-a.
Kako je za FT rekao Zhu Feng, profesor iz Škole međunarodnih odnosa u Nankingu, situacija u kojoj se našla Kina je delikatna i za Peking dvojbena. "S jedne strane mi ne želimo novi hladni rat na istoku Azije jer to pojačava sigurnosne i političke veze SAD-a s Japanom i Južnom Korejom, a bojimo se i gubitka utjecaja na Sjevernu Koreju", kaže Zhu Feng. Prema njegovu mišljenju, Pjongjang igra ulogu "sanitarnog koridora" prema Južnoj Koreji. Kako navodi ukrajinski portal cenzor.net, postoji opća uznemirenost da bi Moskva mogla tehnološki ojačati nuklearni program Kim Jong-una - prema nekim podacima, Pjongjang ionako raspolaže s 50-ak nuklearnih raketa različitih dometa, kojima može pogoditi ne samo Japan nego i neke ciljeve u SAD- u - a Pekingu ne odgovara daljnja utrka u naoružanju u regiji.
Situacija se dodatno zaoštrava jer, kako javlja još uvijek neovisni hongkonški dnevni list South China Morning Post, gotovo 200 sjevernokorejskih prebjega u Južnoj Koreji, uglavnom sve bivši pripadnici vojske Demokratske Narodne Republike Koreje, javilo se da su spremni otići u Ukrajinu te se staviti na raspolaganje ukrajinskoj vojsci kao "insideri" u psihološkoj borbi. Naime, prebjezi kažu da znaju mentalitet sjevernokorejskih vojnika te bi pomogli u "psihološkom ratu" pozivajući vojnike da dezertiraju, a nude i svoje prevoditeljske usluge. Prema navodima hongkonškog lista, sugovornici kažu da time ne bi pomogli samo Ukrajini nego i "spašavanju svojih sunarodnjaka". Istodobno i Južna Koreja razmatra plan slanja vojnog i obavještajnog osoblja u Ukrajinu kao odgovor na potez Kim Jong-una u rat na strani Rusije, piše agencija Yonhap pozivajući se na izvor u vladi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....