Tajvan je u stanju pripravnosti zbog toga što je Peking nenajavljeno rasporedio velik broj vojnih i civilnih brodova u Tajvanskom tjesnacu i oko njega, dok rastu napetosti zbog američke potpore otoku koji vlasti u Pekingu smatraju dijelom svoga teritorija.
Tajvan je u utorak objavio da Kina provodi najveću pomorsku operaciju u gotovo tri desetljeća. Gotovo 90 kineskih vojnih brodova raspoređeno je na širem području koje se proteže od južnih japanskih otoka do Južnog kineskog mora. Brojem brodova koje su poslale vlasti u Pekingu ne poručuju samo da mogu preuzeti kontrolu nad Tajvanom nego i da mogu spriječiti američke saveznike poput Japana i Filipina da stanu u obranu Tajvana, tumače u Taipeiju.
Odmazda zbog posjeta Americi
Tajvan je u stanju povećane pripravnosti od ponedjeljka, navodi CNN, jer se očekivalo da će Kina pokrenuti vježbe da bi izrazila ljutnju zbog turneje tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea po Pacifiku, koja je završila u petak. Tajvanski predsjednik je između ostalog posjetio Havaje i američki teritorij Guam. To je njegov prvi posjet američkom teritoriju od inauguracije u svibnju i nakon odobrenja novog paketa američke vojne pomoći.
Tajvan je zabrinut zbog pojačane prisutnosti kineskih vojnih i civilnih brodova u Tajvanskom tjesnacu i zapadnom Pacifiku. Broj brodova je doista zapanjujući, rekao je novinarima general Hsieh Jih-sheng iz tajvanskog ministarstva obrane, prenosi The New York Times. Po glasnogovorniku ministarstva Sun Li-fangu, to su najveće kineske pomorske operacije od 1996. Uz pomorske je intenzivirala i zračne operacije. Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da je u posljednja 24 sata registriralo 53 vojna zrakoplova koji su letjeli oko Tajvana, kao i 11 vojnih brodova i osam brodova obalne straže.
Kina nije prethodno najavila nikakve pomorske vojne vježbe, no danima su rasla nagađanja da će Kina pokrenuti ratne igre kao odmazdu za posjete Lai Ching-tea Havajima i američkom teritoriju Guam, navodi NYT.
Jasna poruka Trumpu
U srijedu su iz Pekinga objavili da poduzimaju "nužne mjere" za obranu suvereniteta nad Tajvanom, prenijela je agencija Reuters. Prema priopćenju, poduzimaju mjere za obranu suvereniteta zemlje i neće tolerirati separatističke aktivnosti. Iz Tajvana su prije toga zapadnim medijima rekli da vjeruju da iznenadni manevar Kine za cilj ima poslati političku poruku nadolazećoj administraciji novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
- Apsolutno nećemo dopustiti da stvari prođu bez nadzora. Poduzimamo potrebne mjere za odlučnu obranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje - odgovorila je Zhu Fenglian, glasnogovornica kineskog Ureda za tajvanske poslove, na pitanje o povećanim vojnim aktivnostima. Kineska vlada bila je "vrlo oprezna prema trendu dosluha separatističkih tajvanskih snaga s vanjskim silama", rekla je glasnogovornica na redovnom brifingu za novinare u Pekingu. Kina je već održala dvije velike vojne vježbe od inauguracije novog tajvanskog predsjednika Laija u svibnju. Posljednja vojna vježba bila je u listopadu.
Dok Tajvan upozorava da je suočen s najvećom kineskom prijetnjom u skoro tri desetljeća, američki vojni dužnosnik je za Reuters rekao da su kineske pomorske snage u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru doduše povećane, ali ne odudaraju od drugih velikih vježbi u prošlosti.
Taipei kaže da Kina prema njima primjenjuje strategiju mrkve i batine jer već sljedeći tjedan u Taipei u posjet dolazi jedan od dogradonačelnika Šangaja.
Kineski manevar mogao bi biti signal nadolazećoj Trumpovoj administraciji koja tek treba pokazati kako će se nositi s Tajvanom. Novoizabrani predsjednik Donald Trump pozvao je Tajvan da poveća svoju vojnu potrošnju i požalio se da dominira u proizvodnji poluvodiča. Dok je bio na Havajima, Lai se sastao s guvernerom Havaja Joshom Greenom. Također je imao 20-minutni telefonski razgovor s Nancy Pelosi, bivšom predsjednicom Predstavničkog doma američkog Kongresa. Teme su bile rastuća vojna prijetnja Kine i tajvanska industrija poluvodiča, prema Laijevoj glasnogovornici. Lai je potom posjetio Maršalove otoke, Tuvalu i Palau, tri pacifičke otočne državice koje su među samo desetak država koje održavaju diplomatske odnose s Taipeijem.
Tajvan je možda najveći predmet razdora u odnosima Kine i SAD. Kineski lider Xi Jinping je "ponovno ujedinjenje" s otokom nazvao "neizbježnim" i najavio da će Kina upotrijebiti silu u tu svrhu ako bude potrebno. Washington se pak drži Zakona o odnosima s Tajvanom iz 1979., koji obvezuje SAD da osigura da se Tajvan može braniti.
Kina neslužbene odnose Washingtona i Taipeija smatra kršenjem svog suvereniteta. U znak prosvjeda zbog prošlomjesečne odluke Washingtona da pomogne Tajvanu s još 387 milijuna dolara vojne pomoći, Kina je prošli tjedan uvela sankcije za više od desetak američkih vojnih tvrtki i nekoliko njihovih menadžera. Kupovanjem oružja ne može se kupiti sigurnost, a "pristojbe za zaštitu" ne mogu jamčiti neovisnost Tajvana, rekao je nedavno glasnogovornik kineskog Ureda za tajvanske poslove Chen Binhua.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....