Kina u more porinula svoj moćni nosač aviona: Pogledajte kako izgleda brod o kojem je Zapad mjesecima brujao

Kina je u petak objavila da je njezina Narodna oslobodilačka vojska upotpunila svoj ratni arsenal trećim, najmodernijim dosad ratnim brodom, nosačem s kojega avioni uzlijeću premoćnim katapult sistemom. Riječ je o masivnoj vojnoj bazi smještenoj na ogromnom brodu koja nosaču ratnih aviona omogućuje dugotrajan boravak u morima na velikoj udaljenosti od Kine u slučaju potrebe ratnog djelovanja.

"Fujian" je prvi kineski nosač aviona s katapult sistemom u potpunosti dizajniran i sagrađen u Kini, a ime je dobio po Fujianu, južnoj provinciji udaljenoj 128 kilometara od Tajvana. Prethodna dva nosača aviona nose imena po provincijama Liaoning na sjeveroistoku i Shandong na istoku, a oba lansiraju avione starijim ski-jump stilom.

Razlika se očituje u sposobnosti da s nosača opremljenih katapult sistemom uz pomoć brodske opreme mogu uzlijetati teži avioni, opterećeni s više naoružanja i goriva, nego što je to izvedivo s nosača opremljenih ski-jump sistemom gdje avion mora koristiti vlastitu snagu da bi dosegao potrebnu brzinu za uzlijetanje s broda. To znači da s Fujiana brže mogu uzlijetati razni avioni, nego što je dosad Kini bilo na raspolaganju s prethodna dva nosača aviona.

Kina se vojnim ponosom pohvalila baš usred novih tenzija sa SAD-om oko samoproglašenog demokratskog Tajvana posljednjih tjedana u kojima je bilo mnoštvo demonstriranja vojnom snagom, a gdje je američki predsjednik Joe Biden pokušavao učvrstiti veze s partnerima u azijsko-pacifičkom području kako bi parirao rastućoj kineskoj ekonomskoj i vojnoj snazi.

Kina se s ovim nosačem izjednačila u tehničkim mogućnostima, iako ne i u brojnosti sa SAD-om. SAD, naime, raspolaže s 11 nosača aviona, tri još gradi, a 55 ih je povukla iz upotrebe. Prošle je godine sklopljen pakt između SAD-a, Velike Britanije i Australije nazvan AUKUS, a kojim su se tri države dogovorile izmjenjivati vojne informacije i tehnološka dostignuća u cilju ostvarenja bliskog obrambenog partnerstva u Aziji. Dodatno, prošlogodišnja vojna pomorska vježba u kojoj su sudjelovale SAD, Japan, Australija i Indija, održana pod nazivom Quad, samo je raspirila kinesku nervozu.

Kao dodatak sustavu za lansiranje, objavila je kineska državna novinska agencija Xinhua, novi će nosač imati nosivost od 80.000 tona, dok će stabilizacijske i navigacijske testove obaviti naknadno. Brod, ustvari, još nije u potpunosti funkcionalan, američko ministarstvo obrane očekuje da će taj stupanj doseći najranije tijekom sljedeće godine, ako ne 2024., a tad će biti opremljen najnovijim kineskim sustavima upravljanja i navigacije. Shandong nosač bio je porinut u more 2017. godine, ali su mu trebale pune dvije godine prije nego što je opremljen na razinu pune funkcionalnosti pa se očekuje da bi se isto moglo dogoditi i pri opremanju Fujiana.

Pokazalo se, naime, da oprema na dosadašnja dva nosača koji su Kini na raspolaganju, a opremljeni su ruskom tehnologijom, zaostaju za američkim suparnicima. Zanimljivo je da prvi kineski nosač aviona Liaoning potječe iz sovjetske ere, kupljen je 1989. od Ukrajine, a obnovljen je, osuvremenjen i stavljen u funkciju prije deset godina, 2012. godine.

Kinezima koji upravo razvijaju najveću mornaričku silu na svijetu izuzetno je stalo da nosač ima elektromagnetski lansirni katapult sistem i bit će potrebno vrijeme da se zahtjevni sustav instalira, testira i uspostavi puna upotrebljivost broda.

Usporedbe radi, američki nosači aviona opremljeni katapult sustavom lansiranja aviona imaju duže piste za polijetanje, što je Amerikancima u startu davalo prednost u odnosu na ski-jump sustav s laganom i malom rampom za uzlijetanje tek lakših vojnih aviona, koji se moraju oslanjati isključivo na snagu vlastitih aviona koje su dosad imali Kinezi.

Dodatno, svi američki nosači kreću se na nuklearni pogon, a za kineski Fujian se pretpostavlja da će koristiti klasično gorivo što američke brodove čini naprednijima u odnosu na kineski jer im omogućuje veću mobilnost i dosezanje većih udaljenosti, no čini se da Kini to nije osobito važno jer je većina njezinih interesa u obližnjim morima, procjenjuju analitičari. Njezin "003", kako ga već zovu, dovoljan je da zabrine SAD i stvarno isprepada Tajvan.