Znate onu navodnu dvojbu određuju li tijek povijesti procesi ili ljudi. Nešto se slično događa od 9. do 11. srpnja u Washingtonu, na summitu Sjevernoatlantskog saveza kojim se obilježava njegovih 75 godina postojanja. Najave govore da će završna deklaracija zrcaliti ostvarenje najjačeg obrambenog saveza u povijesti i dati pouzdane smjernice za budućnost. To je, dakle, proces. A onda dolaze ljudi koji su i prije početka summita zasjenili proces i postali prva tema. Ne mislim pri tome samo na Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je 5. srpnja rekao da u Washington ide “sa stavom države koja ne želi biti u tim sukobima [misleći na rusku agresiju na Ukrajinu]” što je stav koji promovira mađarski premijer Viktor Orbán. Jens Stoltenberg, do summita glavni tajnik našeg obrambenog Saveza, 12. lipnja je u preduhitrujućoj operaciji osigurao da Mađar ne blokira odluke NATO koji funkcionira na konsenzualnoj osnovi. "Mađarska je danas jasno rekla da neće blokirati odluke NATO-a koje, premda se razlikuju od naše racionalne procjene situacije, dijeli i zagovara ostatak Saveza", rekao je tada Orbán. Dodao je da je dobio jamstva od Stoltenberga da Mađarska neće morati davati novac za Ukrajinu niti slati svoje vojnike što je bespotrebno jer su članice Sjevernoatlantskim ugovorom obavezane sudjelovati u obrani napadnute članice; sudjelovanje u aktivnostima vezanim za nečlanice, poput Ukrajine ili ranije Afganistana, na dobrovoljnoj su osnovi. Tako, primjerice, Budimpešta sudjeluje u NATO operaciji na Kosovu, KFOR. Mađarski premijer dolazi iz Kine gdje je završio svoju kratku “mirovnu misiju” započetu u Kijevu i nastavljenu u Moskvi bez da se konzultirao i s kime iz EU i NATO.
Obojica su stariji od našeg Saveza
U prvom je planu ipak američki predsjednik, sadašnji, Joe Biden, jedini je od sudionika summita stariji od našeg Saveza. Nakon debate s vjerojatnim republikanskim izazivačem, Donaldom Trumpom – i on je stariji od NATO – krenula je politička oluja zahtijeva da Biden odustane od predsjedničke kandidature koja je novi klimaks doživjela u ponedjeljak kad je Bijela kuća izvijestila da se ne liječi se od Parkinsonove bolesti nakon što je The New York Times objavio kako je u dnevniku posjetitelja dr. Kevin Cannard, neurolog specijaliziran za poremećaje pokreta koji je nedavno objavio znanstveni rad o Parkinsonovoj bolesti: Bijelu je kuću posjetio osam puta od prošlog ljeta do proljeća ove godine. Svi će na summitu pomno, osobito ruski i kineski špijuni, pratiti Bidena kako bi izvukli zaključke o njegovim sposobnostima i prema tim spoznajama kreirali politike prema SAD-u i NATO. Bijela je kuća priopćila kako saveznici ne traže uvjeravanja o zdravstvenom stanju američkog predsjednika Joea Bidena što je više nego znakovito.
U razgovorima će važna tema biti mogući/vjerojatni povratak Trumpa na predsjednički položaj i što da Europa čini kad/ako se to dogodi. Nije to sve, na summit dolazi francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je dobio najdiversificiraniju Skupštinu u povijesti Pete Republike pa nije jasno kad će se formirati vlada, tko će ju voditi i u kakvom će odnosu biti prema predsjedniku koji ima ovlasti nad vanjskom politikom i sigurnosti. Pitat će mnogi i njemačkog kancelara Olafa Scholza hoće li njegova koalicija, teško poražena na europskim izborima, opstati, dobra je vijest da su uspjeli dogovoriti proračun. Mnogi će željeti razgovarati s Dickom Schoofom, novim nizozemskim premijerom da čuju kakav će biti njegov odnos sa sivom eminencijom vlade, desničarom Geertom Wildersom. A tu je i Keir Starmer, novi britanski premijer kojeg će htjeti upoznati ali njegove su politike dobro poznate. Dodajem tomu da je Bugarska i dalje bez premijera, da je Sjeverna Makedonija dobila vladu koja snažno naginje udesno, ali se čini da je na međunarodnoj razini odlučila poštovati odluke Prespanskog sporazuma kojim je s Grčkom riješila prepreku vezanu uz vlastito ime. Dolazi i Crna Gora kojoj smo, nadam se, pripremili doček zbog politiziranja teme Jasenovca.
Potrebno standardizirati topničko streljivo
Dobra je stvar da je završni dokument dovršen pa vjerojatno neće biti zahtjeva pojedinih lidera u posljednji čas. Summit će se fokusirati na jačanje obrane i otpornosti Saveza, podršku Ukrajini koja neće dobiti pozivnici za članstvo te jačanje globalnog partnerstva s državama Indo-Pacifika koje će biti gosti summita, Japan, Republika Koreja, Australija i Novi Zeland. Neće one ući u članstvo Saveza, ali valja se prisjetiti da su Finska i Švedska od 2014. godine i početka ruske agresije na Ukrajinu sudjelovale kao gosti na svakom summitu. Japanski premijer Fumio Kishida je Reutersu poručio da “produbljivanje vojne suradnje Rusije sa Sjevernom Korejom naglašava potrebu uspostave čvršćih veza Japana i NATO-om budući da se regionalne sigurnosne prijetnje sve više isprepliću. Kishida je u lipnju 2022. godine rekao da bi “Ukrajina danas mogla biti istočna Azija sutra”. Japanski premijer je, ne navodeći Kinu, upozorio na njezino destruktivno djelovanje u toj regiji: “Svijet ne bi trebao tolerirati pokušaje nekih zemalja da poremete uspostavljeni međunarodni poredak”. Pozvao je na suradnju radi suočavanja s novim sigurnosnim prijetnjama koje nadilaze zemljopisne granice, kao što su kibernetički napadi i sukobi u svemiru.
Kad je riječ o manje spektakularnim, a egzistencijalno važnim temama ističe se zahtjev našeg obrambenog Saveza članicama, po prvi put, za strožom standardizacijom topničkog streljiva kako bi se olakšala njegova upotreba na bojištu.