- Mi smo uvjereni kako smo prešli u drugo vozilo, ali činjenica je da se i dalje vozimo ka provaliji - rekao je Andy Gheorgiu, njemački borac protiv upotrebe plina i metode eksploatacije koja je poznata kao hidrauličko frakturiranje ili fracking. Američki predsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno su objavili kako su postigli sporazum u cilju smanjenja ovisnosti Europske unije od ruskih energenata.
Dodatnih 15 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) - koji se uglavnom dobiva hidrauličkim razbijanjem stijena u bušotinama koje su prošlih godina nicale kao gljive poslije kiše širom SAD-a, ove godine će stići s druge strane Atlantika na europske obale.
Ovo je samo oko jedne trećine plina koji će samo Njemačka dobiti ove godine iz Rusije. Ali aktivisti strahuju da zamjena ruskog plina ukapljenim plinom ne samo da neće uspjeti povećati energetsku sigurnost, nego će ugroziti i dugoročne klimatske ciljeve, piše Deutsche Welle.
- Ovaj sporazum usmjerava EU i SAD na pogrešan i opasan put, s obzirom na to da se na temelju njega stvara nova infrastruktura za uvoz fosilnog plina u Europu - rekao je Murray Worthy, koji u ekološkoj nevladinoj organizaciji Global Witness predvodi kampanju protiv upotrebe plina. "Izgradnja novih terminala za uvoz značila bi odluku da se uvozi fosilni plin i daleko iza vremenskog roka do kojega bi EU zauvijek trebala odustati od ovog po klimu štetnog energenta".
Zabrinutost je sve veća i zbog neposrednih klimatskih utjecaja LNG-a dobivenog iz ležišta škriljaca duboko pod zemljom. Iako je fracking zabranjen u većem dijelu Europe zbog utjecaja na okoliš, prvenstveno zbog upotrebe kemikalija koje zagađuju podzemne vode, EU je sad rado počela uvoziti taj plin iz SAD-a.
Metan šteti klimi
Za sudionike kampanje, ovakvo okretanje frackingu ima ozbiljne klimatske implikacije zbog visoke emisije metana prilikom dobivanja i korištenja LNG-a. Oni ukazuju na to da je u razdoblju od 20 godina utjecaj metana na globalno zagrijavanje oko 85 puta veći od utjecaja ugljičnog dioksida. Gheorghiu je rekao kako je s obje strane Atlantika malo učinjeno na zaustavljanju curenja metana. Doduše, sporazum Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država povezuje cilj diverzifikacije opskrbe plinom i "klimatske ciljeve". Sporazum kaže kako je cilj da se "smanji intenzitet stakleničkih plinova u svim novim LNG-infrastrukturama i cjevovodima. To bi se postiglo korištenjem čiste energije za pogon postrojenja i bušotina, kao i smanjenjem curenja metana".
Ipak, ako se ruski plin jednostavno zamijeni američkim, ovaj energent će u Europskoj uniji ostati drugi najveći izvor emisije ugljičnog dioksida, odmah nakon ugljena.
U međuvremenu, kaže Gheorghiu, nedosljedni propisi su neke američke savezne države učinili "divljim zapadom" za industriju frackinga. U Teksasu, na primjer, nije regulirano spaljivanje metana i visoke emisije koje pritom nastaju. Metan probija iz desetina tisuća izvora u Permskom bazenu, koji se proteže do Novog Meksika - tamošnje rezerve plina su označene kao "neke od najprljavijih na svijetu", piše Deutsche Welle.
Jedno istraživanje iz 2019. povezalo je desetljeće rasta globalnih atmosferskih emisija metana s pojačanim frackingom u SAD-u. Zaključeno je da bi proizvodnja plina iz škriljaca u Sjevernoj Americi mogla biti odgovorna za "više od polovine svih globalnih povećanja emisija iz fosilnih goriva" u prethodnom desetljeću.
Uvezeni LNG u Europskoj uniji također se koristi kao sirovina za plastiku i gnojiva, rekao je Georgi. S obzirom na to da su ugovori o uvozu često sklapani na razdoblja i od 20 godina, takva dostupnost fosilnih goriva neće biti motivacija za dekarbonizaciju ove industrije zasnovane na velikim emisijama, kaže ovaj aktivist.
Američki izvoz plina ugrožava klimatski cilj
Istraživačice Amanda Levin i Christina Swanson iz američkog Vijeća za obranu prirodnih resursa zaključile su da bi pokušaji SAD da povećaju proizvodnju i izvoz LNG-a mogli umanjiti svaku šansu da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva. One doduše smatraju da bi povećanje primjene ukapljenog plina moglo odigrati ulogu "mosta" u prijelazu na čistu energiju, s obzirom na to da su emisije plina oko 50 posto niže od ugljena, ali da će, s druge strane, "zapečatiti ovisnost od fosilnih goriva, čineći prelazak na stvarnu nisku emisiju još težom".
Utjecaj LNG-a na klimu će se udvostručiti kad se vađenje, transport, proces ukapljivanja i ponovno pretvaranje u plin dodaju samoj emisiji pri sagorijevanju LNG-a, tvrde stručnjaci. Utrostručenje američkog izvoza između 2020. i 2030. bit će kao puštanje u promet do 45 milijuna dodatnih automobila na fosilna goriva godišnje. Time će se poništiti postignuta jednodesetljetna redukcija emisije stakleničkih plinova od jedan posto.
LNG i dalje neće moći zamijeniti ruski plin
Iako je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck također boravio u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima ovoga mjeseca pokušavajući pronaći dodatne mogućnosti za zamjenu ruskog plina, analitičari kažu da ograničena ponuda i velika globalna potražnja otežavaju masovno povećanje uvoza LNG-a u Europu. Za izgradnju neophodne infrastrukture, kao što su terminali, bit će potrebno dvije do tri godine, što čini malo vjerojatnim da će biti postignut cilj Europske unije da do kraja godine smanji uvoz ruskog plina za dvije trećine, piše Deutsche Welle.
Za aktiviste koji se bore protiv klimatskih promjena, energija iz fosilnih goriva je ključni pokretač rata i treba je postepeno ukinuti i zamijeniti obnovljivom energijom. "Više ulaganja u ovu branšu i oslanjanje na fosilna goriva je voda na mlin despota i ratnih huškača širom svijeta koji vide da im ovaj energetski sustav koristi", rekao je Murray Worthy iz Global Witnessa. "Ako se Europa zaista želi osloboditi ruskog plina, jedina prava opcija je potpuno odustajanje od plina".
"Imamo jedinstvenu povijesnu šansu i obvezu da sad izaberemo radikalnu promjenu načina na koji proizvodimo i trošimo energiju", rekao je Gheorghiu. "Ali rješenje koje su naše transatlantske vlade predstavile nije ništa drugo nego nastavak kretanja u istom smjeru".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....