Dogodilo se ono što se očekivalo još od početka ruske agresije na Ukrajinu - obustavljen je tranzit ruskog plina preko Ukrajine za Europu. Naime, Moskva i Kijev nisu obnovili ugovor o tranzitu, mada je ruski plin cijelo vrijeme, unatoč ratu, nesmetano "išao" prema Europi. No, svemu dođe kraj.
Upravo kad su temperature počele padati došlo je do krize, mada se za ovu zimu Europa pripremila, a energetski stručnjaci zapravo već gledaju onu sljedeću, 2025./26., koja bi mogla biti problematična ako se ne reagira sada. No, kako bilo - cijena plina skočila je na 50,3 eura za megavatsat ili na 526 eura za tisuću kubnih metara, što je najveće povećanje od 2023. godine.
Tomu su kumovale tri stvari, navodi Bloomberg - prekid tranzita kroz Ukrajinu, problemi s norveškim opskrbljivačem (došlo je do kvara na kompresoru na plinskom terminalu u Hammerfestu, koji će potrajati do 9. siječnja) te velika potrošnja plina zbog naglog zahlađenja na sjeveru Europe. No, iz Bruxellesa poručuju da nema većih problema jer se Europska unija pripremila za ovakve scenarije, a plinska skladišta u Europi dobro su opskrbljena.
Iako svi tvrde da su se za to pripremili, u velike je probleme, u prvom redu, upala Slovačka. Vladimir Putin optužuje Kijev da je kriv zbog nepotpisivanja novog ugovora, a režimski mediji kažu da će Bruxelles morati stisnuti Volodimira Zelenskog. No razlog za brigu ima i Rusija, premda je slovački premijer Robert Fico upozorio Bruxelles "da će ovim najmanje izgubiti Rusija". Kako navodi Bloomberg, najveći ruska tvrtka Gazprom zbog ovoga će izgubiti najmanje pet milijardi dolara, a ionako je u velikim problemima. Podsjetimo da su nekoliko puta, i prije rata, Ukrajina i Rusija vodile "plinske" ratove, od 2005. godine, koji su povremeno izazivali probleme u opskrbi Europe.
Zelenski je prekid tranzita nazvao "povijesnom odlukom" i "velikim porazom Putina", a napomenuo je da su ta sredstva korištena za rat protiv Ukrajine. Inače, tim je plinovodom u Europu stizalo oko 14 milijardi kubika plina, što je bilo ukupno oko 5 posto europskih potreba, ali i to se neće moći baš tako bezbolno nadomjestiti. Reuters navodi da će i Ukrajina ostati kraća za gotovo 800 milijuna dolara, koje je dobivala kao naknadu za tranzit ruskog plina. Najveću je viku, kako smo rekli, podigla Slovačka, a tamošnji proruski premijer Robert Fico odluku Ukrajine naziva "sabotažom" te najavljuje da će obustaviti pomoć ukrajinskim izbjeglicama.
Slovačka je uvelike ovisna o ruskim energentima, a izgubit će i oko pola milijarde eura kao naknadu za tranzit prema Europi, čak se spekulira da će tražiti od Kijeva kompenzaciju za tu rupu u slovačkom proračunu. Zbog svega toga, krajem 2024. godine, Robert Fico odletio je Putinu u Kremlj. Bratislava je u problemima, a i Mađarska i Srbija osjetit će posljedice ove odluke - te su se dvije zemlje snašle pa ruski plin dobivaju preko plinovoda Turski tok, no to nije dovoljno za lagodnu opskrbu.
Doduše, Aleksandar Vučić srbijansku javnost već dulje plaši nestašicom plina, ali to je više povezano s mogućim (navodnim) sankcijama protiv energetske tvrtke NIS, o čemu, istina, on najviše govori, premda najava nekakve kazne nema (američki ambasador u Beogradu Christopher Hill opovrgava ta navode), ali je povezano i s masovnim studentskim prosvjedima protiv njega, a to ima političku, a ne stvarnu ekonomsku kriznu pozadinu. Najveći broj zemalja srednje i stočne Europe za ove se godine rata snašao, a među posljednjima i Austrija, čija je energetska tvrtka OMV raskinula ugovor s Rusima i "teško da će tako skoro biti obnovljen", navodi Meduza.
Trenutačno se većina Europe oslanja na katarski, alžirski i američki plin. Neki analitičari smatraju da će ovaj potez odobrovoljiti Donalda Trumpa jer ide na ruku tamošnjim proizvođačima plina, te će SAD, prema njegovim najavama, povećati ne samo proizvodnju nafte nego i plina, što znači da će opskrba Europe biti nesmetana, a ujedno će zadati veliki udarac ruskom proračunu. Ovdje treba reći da je šefica EU Ursula von der Leyen najavila da će EU, do 2027., prestati uvoziti i ruske minerale.
No, najteža je situacija s plinom u Moldovi, odnosno u proruskoj odmetnutoj nepriznatoj tvorevini Pridnjestrovlju, koje je u potpunom energetskom kolapsu jer je sasvim ovisno o ruskom plinu, kojeg tamo ima, kako prenosi BBC riječi ministra energetike te fantomske tvorevine Sergej Obolonik "za još jedva dva tjedna", a već oko 200 tisuća kućanstva nema u potpunosti (preko 75 tisuća) ili djelomično (oko 120 tisuća) ni grijanja ni tople vode (u toj samozvanoj državi živi oko 450 tisuća ljudi), a zatvaraju se i mnoge tvornice i tisuće ljudi ostaju bez posla.
Veći dio Moldove, slobodni dio, još otprije ne dobiva ruski plin, a iz vlade su poručili da imaju zalihe najmanje do travnja 2025. Moskva tvrdi da im Kišinjev duguje 709 milijuna dolara, a ondje tvrde da dug nije veći od 8,6 milijuna dolara. Moskva je ovo napravila i zato da kazni Moldovu zbog njezine proeuropske politike, te režimska agencija Ria novosti za to krivi tamošnju predsjednicu Maiju Sandu i tamošnju vladu.
No, Moldova bi mogla imati velikih problema s opskrbom strujom, i već se najavljuju redukcije, mada su iz Bukurešta poručili da će Rumunjska uskočiti i izvoziti struju za Moldovu. U svakom slučaju, plinska saga se nastavlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....