UKRAJINSKA DUŽNOSNICA

Kolege i ona nikada ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu: ‘Ruski mir? Nikad više!‘

Potpredsjednica ukrajinskog parlamenta Olena Kondratiuk stigla je u Zagreb

Olena Kondratiuk, potpredsjednica ukrajinskog parlamenta

 Darko Tomaš/Cropix

Kada je započela ruska invazija na Ukrajinu i glavni grad Kijev se našao na udaru, postavilo se pitanje trebaju li se zastupnici Verhovne rade - ukrajinskog parlamenta - povući na sigurno, održavati sjednice na zapadu Ukrajine ili čak putem interneta. Odgovor na to pitanje ponudili su sami zastupnici. "Naša vojska ne ratuje online, oni ratuju svaki dan, oni su na prvoj crti bojnišnice", ispričala nam je njihov zaključak potpredsjednica parlamenta Olena Kondratiuk. Ona i njezini kolege nastavili su svoj rad iz Kijeva, usprkos raketama koje su svakog dana padale na taj grad.

"Po prvi put u povijesti Ukrajine, sve političke snage djeluju zajednički", kazala nam je Kondratiuk na pitanje postoje li točke neslaganja unutar Verhovne rade. "Bez obzira na to što imamo neka razilaženja o nekim gospodarskim pitanjima razvoja Ukrajine."

Kazala je kako se stranke i dalje natječu u svojim pogledima. "Mi smo demokratska zemlja i imamo različite političke stranke. Ali smo se dogovorili da za vrijeme rata stavljamo svoje razlike po strani, i da smo za vrijeme rata jedna jedinstvena stranka, zvana Ukrajina. Koliko god da je to bilo teško unutar države."

Iako je rat i izvanredno stanje, ukrajinski parlament i dalje ispunjava svoje zadaće, i dalje se zastupnici redovito sastaju, tek uz neke sigurnosne izmjene - primjerice, sva tri čelna čovjeka Verhovne rade, među kojima je i Kondratiuk, ne smiju biti na istom mjestu u isto vrijeme, kako parlament ne bi ostao obezglavljen u jednom udaru. Pored Kondratiuk, tu su još i predsjednik Verhovne rade Ruslan Stefančuk i prvi potpredsjednik Oleksandr Kornienko, obojica iz stranke "Sluga naroda" Volodimira Zelenskog.

Ljetovanje za djecu iz Ukrajine

Druga zamjenica predsjednika Verhovne rade, pripadnica stranke bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, stigla je u Zagreb u srijedu kako bi se sastala sa svojim kolegama iz Sabora, ali i posjetila svoje sugrađane - njih već 18.000 - koji su sigurno utočište od rata potražili u Hrvatskoj.

"Prvi dio ovog posjeta je zahvala Hrvatskoj za njezinu veliku podršku što se tiče naoružanja, sigurnosnih pitanja i humanitarne pomoći," kazala nam je Kondratiuk i dodala kako je Ukrajini i važna razmjena iskustva s Hrvatskom, koja je također proživjela rat. "Prije svega to se tiče razminiranja i rehabilitacije naših vojnika", rekla je Kondratiuk, pojasnivši kako se tu radi ne samo o rehabilitaciji ranjenika, već i vojnika koji su preživjeli rat.

image

Olena Kondratiuk u razgovoru s našim novinarom

Darko Tomaš/Cropix

Govoreći o međuparlamentarnoj suradnji Ukrajine i Hrvatske, Kondratiuk je naglasila kako je Hrvatski sabor doslovno drugi dan nakon početka invazije izglasao rezoluciju koja je osudila rusku agresiju na Ukrajinu, no ovom prilikom je zamolila Sabor da se pridruži šest drugih parlamenata i u osudi genocida koji u Ukrajini provodi Ruska Federacija - takve su rezolucije dosad već izglasale Litva, Latvija, Estonija, Poljska, Ukrajina i Kanada.

Još jedno važno pitanje koje je Kondratiuk povukla u Hrvatskoj bilo je ljetovanje za djecu iz Ukrajine, koja više ne mogu ljetovati na ukrajinskim obalama Crnog i Azovskog mora, a za što je dobila podršku od premijera Andreja Plenkovića.

Kondratiuk je optimistična i voljela bi vidjeti da u lipnju na summitu EU sve države jednoglasno daju podršku davanju statusa zemlje kandidata Ukrajini, te se nada da pojedine zemlje neće ići ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na ruku i pokazati mu kako su razjedinjene po tom pitanju.

'Nikad se više nećemo vratiti u ruski mir'

"Naši vojnici upravo ruše mit o nepobjedivosti ruske vojske, za koju se pričalo da je druga najjača vojska na svijetu. Ukrajinci su jako hrabri i ići ćemo dalje do pobjede. Mi bismo htjeli da i čelnici država Europske unije imaju isto toliko hrabrosti koliko imaju Ukrajinci, jer oni su europski narod i spremni su i na status kandidata i na status članice Europske unije", rekla nam je Kondratiuk.

Iako je svjesna da proces pristupanja EU može trajati i desetljećima, Kondratiuk se nada kako će za deset godina Ukrajina biti članica ne samo Europske unije, već i NATO-a, voljela bi vjerovati da će Ukrajina tada biti ponovno sa svojim granicama od prije 2014., zajedno s ukrajinskim Krimom na karti, no najvažnije bi joj bilo da se do tada vrate sva ukrajinska djeca koja su sada bila prisiljena pobjeći u Europsku uniju.

"To je jedan od naših glavnih ciljeva, vratiti tu djecu. Puno sam proputovala po humanitarnim centrima u veljači i ožujku, to su bili najemocionalniji trenuci u mojem životu. Tada si nisam dozvolila briznuti u plač iako mi je bilo jako teško, no najteže mi je bilo kad sam vidjela kolone djece sa svojim majkama na graničnim prijelazima. Kada sam vidjela tu djecu kako napuštaju državu, rasplakala sam se", rekla nam je.

"Osobno se nadam da će se naša djeca koja su sada u EU, ma koliko tamo boravila, obogatiti i upijati kulturu i jezik i da će shvatiti da su europske zemlje različite ali imaju zajedničke vrijednosti koje čuvaju", kazala je Kondratiuk. "I mi se nikada više nećemo vratiti u ruski mir."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:45