KOLIKO SMO DALEKO OD UČINKOVITOG LIJEKA ZA COVID-19 Trenutno ih se diljem svijeta ispituje više od 150, zasad samo jedan daje neke rezultate

Od Covida-19 je dosad umrlo više od 183.000 ljudi, a učinkovitog lijeka još uvijek nema, piše BBC.

Koliko smo daleko od pronalaska spasonosnog lijeka?

Što se radi kako bi se pronašao lijek?

Trenutno se u svijetu ispituje preko 150 različitih lijekova. Većina tih lijekova poznati su otprije, no sada se ispituje kakav učinak imaju na novi koronavirus.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula je tzv. Pokus solidarnosti (Solidarity Trial) kako bi pronašli najučinkovitiji lijek. Velika Britanija je objavila da je u sklopu Pokusa oporavka (Recovery Trial) određena terapija dana već 5.000 pacijenata. Mnoga istraživanja usmjerena su i na ispitivanje učinka krvne plazme oporavljenih pacijenata na tretiranje oboljelih.

Koje vrste lijekova bi mogle biti korisne?

Istraživanja uglavnom idu u tri pravca:

- Antivirusni lijekovi koji onemogućuju novom koronavirusu da se širi unutar organizma

- Lijekovi koji umiruju imunološki sistem – pacijenti postaju ozbiljno bolesni kad njihov imunološki sistem pretjerano reagira i uzrokuje štetu na tijelu

- Antitijela iz krvi onih koji su virus preboljeli ili koja su stvorena u laboratoriju, a koja bi mogla napasti virus i pomoći u oporavku

Koji lijek protiv koronavirusa najviše obećava?

Dr. Bruce Aylward iz WHO-a kaže da je remdesivir jedini lijek koji pokazuje neku učinkovitost. Taj je lijek dizajniran kako bi se liječila ebola, no na kraju su se učinkovitijima pokazale neke druge opcije.

Otada se taj lijek uspješno koristio za liječenje nekih drugih opasnih koronavirusa poput MERS-a, što budi nadu da bi mogao biti koristan i protiv koronavirusa koji uzrokuje Covid-19.

Rezultati provedeni na Sveučilištu Chicago također sugeriraju da bi lijek mogao biti učinkovit.

To je jedan od četiri lijeka za koji su WHO i proizvođač lijeka, Gilead, organizirali ispitivanje.

Može li lijek za HIV liječiti koronavirus?

O tome se mnogo govorilo, no malo je dokaza da dva lijeka koji se upotrebljavaju za liječenje HIV-a – lopinavir i ritonavir – mogu liječiti i koronavirus. Postoje određeni dokazi da su ti lijekovi učinkoviti u laboratorijskim uvjetima, no pokusi na ljudima bili su prilično razočaravajući.

Kombinacija lijekova nije ubrzala oporavak, smanjila smrtnost, ni smanjila količinu virusa kod pacijenata s ozbiljnim simptomima Covida-19.

Međutim, kako je lijek testiran samo na jako teško bolesnim pacijentima (skoro četvrtina je na koncu umrla), čini se da je u njihovom slučaju bilo prekasno da bi lijek uspio napraviti neku promjenu.

Mogu li pomoći lijekovi protiv malarije?

I lijekovi protiv malarije testiraju se u sklopu Pokusa solidarnosti i Pokusa oporavka.

Klorokin i njegov derivat hidroksiklorokin, možda imaju antivirusni učinak i umiruju odgovor imunološkog sustava.

Lijek je postao poznat prvenstveno nakon što ga je spomenuo Donald Trump, no i dalje je malo dokaza u njegovu učinkovitost.

Hidroksiklorokin također se koristi za liječenje reumatoidnog artritisa upravo zbog toga što kontrolira imunološki odgovor.

Laboratorijski testovi pokazali su da može blokirati koronavirus, a neki anegdotalne priče upućuju na to da pomaže pacijentima.

Međutim, WHO kaže da još nema definitivnih dokaza u njegovu učinkovitost.

A što je s lijekovima za imunitet?

Ako imunološki sustav pretjerano reagira na virus, može doći do upalnih procesa u čitavom tijelu. To je dobro jer potiče tijelo da se obrani od virusa, no loše je ako imunološki sustav pretjerano reagira što može izazvati štetu na organizmu ili čak smrt.

U sklopu Pokusa solidarnosti ispituje se i lijek interferon beta koji se koristi pri tretiranju multiple skleroze i smanjivanju upala. Interferoni su grupa kemikalija koje tijelo otpušta kad ga napadne virus.

U Velikoj Britaniji u sklopu Pokusa oporavka, testira se i deksametazon, vrsta steroida koji se koristi za smanjenje upala.

Može li se krv oporavljenih koristiti u liječenju Covida-19?

Ljudi koji su preživjeli infekciju koronavirusom, trebali bi u svojoj krvi imati antitijela koja mogu napasti virus.

Ideja je da se uzme krvna plazma (dio krvi koji sadrži antitijela) i dâ se oboljelima kao terapija.

U SAD-u se već 500-tinjak pacijenata liječi plazmom oporavljenih, a u pokus se uključuju i druge zemlje.

Koliko će još vremena proći prije nego pronađemo lijek?

Još je prerano da bi se moglo znati kad će stići lijek za liječenje novog koronavirusa. Međutim, kroz par mjeseci bismo trebali početi dobivati rezultate pokusa koji se trenutno provode. To je puno prije nego što će biti dostupno učinkovito i sigurno cjepivo. (Napomenimo da cjepivo sprečava zarazu, ali je ne liječi)

Spomenuti lijekovi će biti dostupni prije cjepiva jer oni već postoje i liječnici znaju da su sigurni za upotrebu. Što se tiče cjepiva, ona se tek trebaju proizvesti.

Neki laboratoriji ispituju i neke posve nove lijekove za koronavirus, no još se ne zna kad će početi testiranja na ljudima.

Zašto je uopće potrebno liječenje?

Najočitiji odgovor na ovo pitanje je da bi se spasili ljudski životi. No dodatno je razlog što bi se u slučaju postojanja učinkovitog lijeka, mogle ukinuti neke zaštitne mjere.

Postojanje učinkovite terapije bi, u konačnici, Covid-19 učinilo znatno blažom bolesti.

Kad bi lijek pomogao u tome da ljudi više ne trebaju respiratore niti intenzivnu njegu, tada kontrola ljudskih života više ne bi trebala biti tako stroga.

Kako liječnici sada liječe pacijente?

Ako ste zaraženi koronavirusom, tada ćete najvjerojatnije iskusiti blaži oblik bolesti. U tom je slučaju najbolje ostati kod kuće, odmarati i piti puno tekućine.

No neki pacijenti zahtijevaju intenzivnije liječenje u bolnici pri čemu dobivaju kisik ili ih se stavlja na respirator.