U STRASBOURGU

Konferencija o budućnosti Europe: ‘Ako želimo preživjeti sljedeću krizu, nužne su promjene‘

‘Pandemija koronavirusa je kriza bez presedana koja je zahvatila cijeli svijet i jasno nam dala do znanja što moramo mijenjati‘

Sunčana Glavak

 Marko Todorov/Cropix

Predsjednik Kluba Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber i članovi EPP/HDZ delegacije Karlo Ressler i Sunčana Glavak su uoči konferencije o budućnosti Europe koja se održava u nedjelju u Strasbourgu napisali tekst pod naslovom ‘Pogled u budućnost Europe: jača, demokratska Europa spremna djelovati‘.

U tekstu navode kako se Europa u ovom desetljeću suočava s krizom u kojoj europska zadaća poprima šire razmjere.

Tekst prenosimo u cjelosti:

‘Europa se u ovom desetljeću još jednom suočava s krizom, koja je pokazala njezinu snagu, ali i slabosti. Europska zadaća se mijenja i poprima šire razmjere – uz bavljenje unutarnjim problemima i jamčenje mira na svom teritoriju, Europa ima zadatak omogućiti sigurnost i otpornost usred velikih globalnih previranja.

Novi zadatak sa sobom nosi i novu odgovornost nas kao (do)nositelja europskih politika, a to je jačanje zajedničkog odgovora Europe kao sposobnog kriznog menadžera. Pandemija koronavirusa je kriza bez presedana koja je zahvatila cijeli svijet i jasno nam dala do znanja na kojim poljima kao Europljani moramo djelovati i što moramo mijenjati i poboljšati. Jednostavno, korona kriza je test čije kriterije za prolaz Europska unija još treba zadovoljiti. U prvim danima krize pali smo na ispitu zajedništva i solidarnosti, a Europljani su razumljivo bili razočarani europskim upravljanjem.

Nakon sporijeg početka cijepljenja, još uvijek se jednostrano zatvaraju granice, određuju različiti uvjeti putovanja i trajanja karantene. Dugotrajni procesi usporili su donošenje ključnih odluka. Iz tog razloga, jedan od ključnih prioriteta Konferencije o budućnosti Europe mora biti mogućnost brze i učinkovite reakcije na nove izazove. Pred nama je vrijeme u kojem želimo snažniji glas i uključivanje građana u promišljanja i prioritete naše budućnosti.

image

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP)

Ranko Suvar/Cropix

Da bi građani bili sigurni i osjećali se tako u svakom kutku Europe, moramo omogućiti jednaku razinu zdravstvene zaštite za sve. Premda države članice imaju primarnu odgovornost za zdravstvo i medicinsku skrb, pandemije ne poznaju granice niti im je to prepreka za širenje. Upravo zato su suradnja, razmjena znanja i iskustava, pogotovo u području zdravstva, od krucijalne važnosti za našu budućnost. Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Europi i nažalost još uvijek nemamo sve odgovore na ovu podmuklu bolest s dubokim posljedicama, kako za pacijenta tako i za njegovu obitelj. Prevencija i poboljšanje kvalitete liječenja prioriteti su EPP-a. Zbog toga se zalažemo za osnivanje Europskog instituta Marie Skłodowska Curie za istraživanje na visokoj razini. On bi okupio naše najbolje umove i privukao najbolje talente kako bismo osnažili našu borbu protiv raka, ali i Alzheimerove bolesti te zaraznih bolesti poput Covid-19. Europa može postati novi laboratorij za inovacije u zdravstvu te predvodnik u otkrivanju i razvoju lijekova protiv različitih bolesti koje pogađaju naše stanovnike, nažalost često s fatalnim posljedicama.

Tehnologija pokreće promjene i preoblikuje naš svijet. Zbog toga Europa mora igrati vodeću ulogu u digitalnoj revoluciji i urediti zajedničko digitalno tržište. Moramo ulagati u umjetnu inteligenciju te strojno učenje, visoko sigurne 5G mreže i proširenja optičke mreže, kao i poticanje čistih inovacija za budućnost mobilnosti, uz korištenje novih tehnologija baterija.

Iako smo postavljanjem ambicioznog cilja smanjenja emisija od 55% do 2030. već postali predvodnici u zaštiti okoliša, ne smijemo stati na tome. Potrebno je napraviti korak dalje - Europska unija mora biti odgovorna i za klimatsku politiku, posebno za pregovore i sklapanje međunarodnih klimatskih sporazuma s trećim zemljama, u skladu s najvišim ekološkim standardima.

Kada je zajedničko djelovanje presudno, EU treba veće izvršne ovlasti za bržu provedbu i brže djelovanje, posebice u pitanjima vanjske politike i sigurnosti. Moramo surađivati zajedno još bliskije u transatlantskim odnosima te po pitanju odnosa s Kinom, Rusijom i Turskom. Slično tome, Europa mora pojačati svoje sigurnosne i obrambene kapacitete, kao i reformirati zajednički sustav migracija i azila. Potreban nam je jasan putokaz prema europskoj obrambenoj uniji unutar NATO-a. Ne da bismo zamijenili nacionalne oružane snage, već kako bismo djelovali u sinergiji i bili snažniji. Naša obrambena sposobnost uvijek mora biti u službi mira.

Ako želimo održati sve svoje ambicije, presudno je da Europa bude spremna financijski izdržati sljedeću krizu. Da bi se to postiglo, mora se dovršiti Ekonomska i monetarna unija. Pomoć slabije razvijenim krajevima mora ostati u temelju europskog projekta. S tim usko povezano je i pitanje negativnih demografskih trendova, starenja stanovništva i depopulacije, što predstavlja sve veći ograničavajući faktor za gospodarski razvoj. To je posebno očito u ruralnim područjima, o kojima moramo voditi posebnu skrb i pružiti im novu šansu za revitalizaciju.

Posljednjih godina Europljani imaju sve veći dojam da sve ono što se događa u Bruxellesu ne uzima dovoljno u obzir njihove živote. Građani ne znaju tko snosi odgovornost za neuspješne i uspješne politike. Stoga, Europljani trebaju jače demokratsko vodstvo. U konačnici, Europa će biti efikasan i uspješan krizni menadžer samo ako je narod legitimira i zato moramo ojačati europski demokratski mandat. Prije sljedećih europskih izbora koji dolaze za tri godine, moramo našim građanima razjasniti tko je odgovoran za što u Europi. Na svim nacionalnim izborima građani mogu birati između kandidata sa svojim vlastitim programima i zato bismo trebali ojačati postupak tzv. spitzenkandidata, gdje će glasači imati presudnu riječ o tome tko će voditi Europsku komisiju. Najveća stranka koja čini vladajuću većinu dobila bi formalno pravo nominirati predsjednika Komisije, uz potporu većine u Europskom parlamentu.

Ako Europa želi preživjeti sljedeću krizu, nužne su joj promjene, a to znači uspostavljanje demokratičnije Europe koja može djelovati brzo i učinkovito. Uzevši to u obzir, Konferencija o budućnosti Europe ne bi trebala započeti raspravu s ikakvim tabuima ili ograničenjima, već s otvorenim umom i ambicijom. Kao i uvijek, Klub zastupnika EPP-a bit će pokretačka snaga bliže europske suradnje koja donosi rezultate. Zaključimo krizno upravljanje i počnimo stvarati viziju Europe poslije pandemije‘, stoji u tekstu kojeg potpisuju Manfred Weber, Karlo Ressler i Sunčana Glavak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:30