Američki predsjednik Joe Biden ovoga je ožujka u najstrožoj tajnosti odobrio novi nuklearni strateški plan SAD-a koji se, prvi put u povijesti, fokusira na Kinu. Naime, NYT piše da je do kopernikanskog obrata došlo nakon što je Pentagon dobio informacije da Peking gomila nuklearno oružje takvim tempom da bi već kroz sljedećih desetak godina mogao ozbiljno posramiti SAD i Rusiju.
U egzaktnim brojkama, Kina bi svoj arsenal mogla udvostručiti već do 2030., povećavši broj svojih bojnih glava sa sadašnjih 238 na 1000, dok bi već do 2035. mogao doći do 1500.
Štoviše, američki obavještajci primijetili su da je tempo osjetno ubrzan posljednje dvije godine (dakle, od početka ruske "specijalne vojne operacije" u Ukrajini) i trenutačno najbrže raste na svijetu, čime teritorijalne ambicije kineskog čelnika Xi Jinpinga, osobito na Pacifiku, gdje trenutačno i dalje dominira SAD, dodatno dobivaju na svojoj težini.
Osobito ako se u obzir uzme činjenica da sve češće dolazi do trzavica u Južnom kineskom moru, gdje je Peking posljednjih mjeseci na zub uzeo Filipine.
U nekim ne toliko davnim vremenima, scenarij u kojem američki neprijatelji koordiniranom serijom nuklearnih napada istovremeno zaprijete SAD-u nije bio pretjerano realan. Međutim, okolnosti su se bitno promijenile u onome trenutku kada su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu 24. veljače 2022., zbog čega je izuzetno važno svaku buduću strategiju nacionalne sigurnosti (a samim time i nuklearnog plana) prilagoditi realnim geopolitičkim ugrozama. Činjenica je to koja će se naći na famoznom Resolute radnom stolu sljedećeg stanovnika Bijele kuće, neovisno o tome tko će u studenom pobijediti na predsjedničkim izborima.
S tom se procjenom slaže i Vipin Narang, jedan od dužnosnika Bidenove administracije, koji je američkoj javnosti vrlo šturo priopćio da dolazi do velikog strateškog zaokreta u nuklearnoj strategiji.
- Naša je glavna zadaća realno sagledati okolnosti u kojima se nalazimo jer je izuzetno opasno krojiti strateški plan prema viziji svijeta u kojem bismo voljeli živjeti - objašnjava Narang, a prenosi NYT, referirajući se pritom na sigurnosnu ugrozu koja SAD-u istovremeno prijeti iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje.
U tom kontekstu treba istaknuti i da aktualna Bijela kuća nije htjela napraviti mnogo pompe oko ove, objektivno gledano, povijesne odluke, nego bi se dokument na dnevnom redu Kongresa trebao naći prije nego što Joe Biden formalno odstupi s dužnosti u siječnju 2025.
- Pomisao da se nuklearno oružje neće upotrijebiti u konvencionalnom ratovanju tijekom narednih mjeseci/godina, naprosto više nije realna, i tome smo se dužni hitno prilagoditi - tvrdi Richard Haas, bivši dužnosnik State Departmenta i Vijeća nacionalne sigurnosti koji je služio tijekom nekoliko republikanskih administracija.
Vrijedi podsjetiti da je fokus na Kinu okosnica čak i politike eventualne administracije republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, koji se ne libi deklarirati kao izolacionist i simpatizer autokratskih režima na Pacifiku.
- Americi upravo zato treba snažan predsjednik koji će se znati uhvatiti u koštac s ovom zabrinjavajućom proliferacijom nuklearnog oružja - komentirao je tijekom intervjua s Elonom Muskom na platformi X, priznavši da je izuzetno zabrinut zbog mogućnosti da Peking preuzme dominaciju u pogledu globalnog nuklearnog naoružanja.