Kraljica pristaša ‘tvrdog lockdowna‘ okrenula ploču: ‘Iščupali smo očnjake covidu, vratimo se normalnom životu!‘

- Spriječiti širenje zaraze u pandemiji covida-19 bila je vrijedna strategija. Početkom 2020. bilo je malo tretmana protiv ovoga virusa, testiranja su bila ograničena i nije bilo cjepiva. Troškovi lockdowna bili su veliki, ali trud, koji je uložen kako bi se kupilo vrijeme, isplatio se. Znanost je u međuvremenu covid-19 iz smrtonosnog virusa transformirala u mnogo manje ozbiljnu bolest koja se može liječiti i kod kuće - barem je tako s velikom većinom cijepljenih. Sve navedeno uvelike je obezvrijedilo koronavirus - piše za The Guardian profesorica Devi Sridhar sa Sveučilišta u Edinburghu, članica savjetodavne skupine škotske vlade za covid-19, koja se od početka pandemije zalagala za tvrdi i strogi lockdown u borbi protiv pandemije u tom dijelu Ujedinjenog Kraljevstva.

Ona je tamošnjoj vlasti bila svojevrsni "guru mjera" koje su po strogoći bile među najžešćima i najdugotrajnijima na svijetu, a zagovarala je i tzv. strategiju "zero covid", odnosno borbu protiv koronavirusa do njegova istrebljenja, što se pokazalo utopijom.

U spomenutom tekstu za The Guardian pod naslovom "Sada kad je znanost iščupala očnjake koronavirusu, vrijeme je da nastavimo s normalnim životima", smatra da je došao trenutak da se koronavirus počne tretirati kao i ostale sezonske respiratorne bolesti.

- No, iako smo bili uspješni u liječenju i prevenciji ozbiljnih infekcija, Sars-CoV-2 postao je sve zarazniji. Dobra vijest je da omikron varijanta dovodi do blaže bolesti i manjeg udjela hospitalizacija, ali istovremeno je toliko ljudi inficirano i izolirano da se zdravstvene službe bore s nedostatkom osoblja. To je ono što tjera vlade diljem svijeta da preispitaju svoje politike izolacije i zapitaju se postaju li one veći problem od samoga virusa - nastavlja Sridhar.

Britanski premijer Boris Johnson u srijedu je najavio kako će se praktički sva pandemijska ograničenja, uključujući i odredbe o nošenju maski i uporabi kontroverznih covid potvrda, ukinuti sljedećega tjedna, a zahtjevi za samoizolaciju bit će revidirani u ožujku.

- Mislim da je to razumno. Sve vlade suočavaju se s pitanjem kako pristupiti ovoj novoj situaciji. Strpljenje javnosti je pri kraju, a veliki troškovi već su pričinili značajnu ekonomsku i socijalnu štetu. Očito je da trenutačno imamo tri tabora znanstvenika koji savjetuju što učiniti u nadolazećim tjednima, a sve to može biti vrlo zbunjujuće za javnost, navodi Sridhar.

- Prva skupina virus i dalje smatra vrlo smrtonosnim kao u ožujku 2020. te predlažu iznimno oprezne i rigorozne mjere. Drugi kažu da su cijelo vrijeme bili u pravu s teorijom kako je masovno zaražavanje neizbježno, a pritom ignoriraju dramatičnu razliku koju su napravili masovna cijepljenja i tretmani liječenja - jer upravo zbog toga je covid-19 sad puno drugačiji u odnosu na 2020. godinu. Treća grupa - kojoj i sama pripadam - mišljenja je kako smo uz pomoć cjepiva i terapija napredovali u dovoljnoj mjeri da preobrazimo covid-19 u nešto nalik drugim zaraznim bolestima koje kontroliramo i njima upravljamo.

Danas imamo sigurna i učinkovita cjepiva koja štite veliku većinu ljudi od hospitalizacije i smrti. Nedavni podaci britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost pokazuju kako je vjerojatnost da će necijepljeni koji su oboljeli od covida završiti u bolnici između tri i osam puta veća. Na početku omikrona, Njujorčani koji nisu bili cijepljeni imali su više od osam puta veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani od Njujorčana koji su bili potpuno cijepljeni. Kad bi svi kojima su ponuđeni cjepivo i booster doze to i prihvatili, pandemija bi u bogatijim zemljama već bila gotova.

Osim toga, na vidiku imamo i obećavajuće lijekove. Prvi je Pfizerov Paxlovid, a drugi Merckov molnupiravir. Znanstvenici oba smatraju revolucionarnima jer su rana ispitivanja pokazala kako značajno smanjuju šanse za hospitalizaciju i smrt kod visokorizičnih pacijenata. Na spomenute lijekove ne utječu ni nove varijante poput omikrona jer oni ne ciljaju na spike protein, gdje se događa većina mutacija. I za razliku od cjepiva, koja se moraju primiti tjednima prije infekcije kako bi bila učinkovita, ovi novi tretmani mogu pomoći čak i u borbi protiv aktivnih infekcija - piše profesorica Devi Sridhar za The Guardian.

Ona ipak zahtijeva da dio mjera ostane na snazi.

- Što se tiče života s covidom, i dalje moramo testirati. Moramo se cijepiti i boriti protiv dezinformacija. Moramo potaknuti ljude da nose medicinske maske kao što su N95 u zatvorenim prostorima. Poslodavci moraju prepoznati i zaštititi zaposlenike koji su dio ugroženih skupina. Ali isto tako moramo preispitati izolaciju i druge politike - one moraju ostati sigurne, ali ne smiju ometati funkcioniranje društva. Covid-19 treba pratiti baš kao i druge bolesti. Kad ljudi kažu da će koronavirus biti ‘endemski‘, to ne znači da je on sad postao bezopasan. Endemski znači da prihvaćamo cirkulaciju bolesti jer su njezini eliminacija ili iskorjenjivanje zasad još preteški. Malarija, denga groznica i ospice endemične su u određenim dijelovima svijeta, iako su sve tri ozbiljne bolesti. Malarija je, primjerice, bila endemska u Sjedinjenim Državama sve dok je vlada nije odlučila eliminirati.

Ljudi su društvena bića - trebamo se grliti, plesati, pjevati, prepoznavati jedni drugima lica i osmijehe. Osjećaj zajedništva i povezanosti također su vitalni za dobrobit društva. Javno zdravlje ne smije se svesti samo na jednu bolest. Sad, dvije godine nakon početka ove pandemije, moramo pronaći bolji način života uz Sars-CoV-2 koristeći alate koje imamo. Znamo kako smanjiti utjecaj covida-19 i sad je vrijeme da se počnemo oporavljati i liječiti kao društvo, moramo krenuti naprijed i tretirati ovaj virus kao i druge prijetnje zaraznim bolestima - zaključila je u kolumni Sridhar.