Kremlj bez kočnice, zbog ovih se riječi trese i otok ‘na kraju svijeta‘: ‘Nemamo pravo napraviti ni korak unatrag‘

Zamjenik ruskog premijera zadužen za pitanja Dalekog istoka i Arktika uputio je u utorak slabo prikrivenu prijetnju članici NATO-a Norveškoj zbog njezina upravljanja arhipelagom Svalbard.

Na sastanku tzv. Vladine komisije za zaštitu ruske prisutnosti na Spitsbergenu - najvećem i jedinom stalno naseljenom otoku arhipelaga Svalbard smještenom između kopna sjeverne Norveške i Sjevernog pola - Juri Trutnjev je istaknuo da su ruska prava u tom norveškom arhipelagu pod pritiskom.

"Niti jedno od prava i pogodnosti koje je Rusija stekla ne može biti umanjeno ili povrijeđeno. Nemamo pravo napraviti niti jedan korak unatrag”, istaknuo je on riječi, kako javlja The Barents Observer.

Osvrćući se na rat u Ukrajini, dodao je da "borci danas prolijevaju krv za suverenitet naše zemlje i prava ljudi da govore ruski jezik", a kao da situaciju na Svalbardu uspoređuje s istočnom Ukrajinom, ruski zamjenik premijera ustvrdio je da je sve to pitanje ‘suvereniteta‘. "Mislim da tako trebamo raditi ovdje u Vladi, da je taj rad ovdje također borba za naš suverenitet, borba za prava Rusije i Rusa", rekao je Trutnjev članovima komisije.

‘Nije vrijeme za suradnju‘

Također je u potpunosti degradirao ulogu međunarodne suradnje. "Vjerujem da svi prisutni dobro razumiju da sada nije najbolje vrijeme za razvoj međunarodne suradnje. Vjerojatno čovječanstvo ulazi u fazu produbljenog sukoba", poručio je.

Na sastanku je bilo više od 20 članova komisije, među kojima i Ildar Neverov, čelnik ruske rudarske državne tvrtke Arktikugol, koja djeluje na otoku Spitsbergen. U svibnju prošle godine Neverov i Arktikugol, zajedno s lokalnim ruskim generalnim konzulatom, organizirali su militarističke parade u Barentsburgu, drugom najvećem naselju na negostoljubivom Svalbardu, te Piramidenu, napuštenom sovjetskom rudarskom naselju, koje je postalo turistička destinacija. U Piramidenu su u paradi sudjelovali traktor i bager okićeni zastavom tzv. Donjecke Narodne Republike.

Kasnije te iste godine, Neverov je pozvao biskupa Jakova, tvrdolinijaškog ruskog crkvenjaka dobro poznatog po promicanju ruskih geopolitičkih ambicija na Arktiku, te je postavio veliki pravoslavni križ na brdu iznad Piramidena bez traženja dopuštenja od norveških vlasti.

Arktikugol je tvrtka koja upravlja lokalnim rudnikom ugljena u Barentsburgu te samim naseljem s njegovih oko 400 stanovnika. Otkako je 2022. imenovan na čelo tvrtke, Neverov je značajno poremetio odnose s Norveškom i njezinim guvernerom Svalbarda. Samopouzdanje i asertivniji pristup Neverova i njegova tima, pak, koincidirao je s prijenosom Arktikugola na Ministarstvo Dalekog istoka i Arktika.

Ovo nikako nije prvi put da Rusija prijeti Norveškoj zbog svoje politike prema Svalbardu, piše Barents Observer. Taj daleki sjeverni arhipelag više je puta bio u središtu pozornosti moskovskih tvrdolinijaša, a u vezi 100. obljetnice Svalbardskog sporazuma 2020. godine (dokument koji regulira pravni status arhipelaga Svalbard), ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov inzistirao je da se Oslo uključi u "bilateralne konzultacije" o upravljanju otocima. Nakon odbijenice norveške vlade uslijedila je ciljana informacijska ofenziva iz Moskve.

Kampanja protiv Osla

U nečemu što se činilo kao organizirana i koordinirana kampanja, brojne državne ruske novine i medijske kuće objavile su niz priča u kojima je bio izražen izrazito negativan, djelomično agresivan stav prema vlastima u Oslu. Poruka je bila da se Norveška mora pokoriti ruskim zahtjevima na Svalbardu te da bi kontinuirano protivljenje moglo imati ozbiljne posljedice.

Norveška ima puni suverenitet nad arhipelagom u skladu sa Svalbardskim ugovorom iz 1920. godine, a pojedincima i tvrtkama iz država potpisnica dopušteno je baviti se gospodarskom djelatnošću. Rusi još od 30-ih godina prošlog stoljeća upravljaju rudnicima ugljena na tom području.

Sastanak komisije za rusku prisutnost u Spitsbergenu održan je samo nekoliko dana nakon što je Trutnjev u svom uredu primio skupinu ruskih boraca koji su se borili u Ukrajini. Među njima je bilo i nekoliko pripadnika obavještajnih jedinica Spetsnaza.

Navodno su među okupljenim muškarcima bili zaposlenici Ministarstva za Daleki istok i Arktik, koji su se dobrovoljno prijavili za borbe na okupiranim ukrajinskim teritorijima. "Nastavit ćemo koristiti njihovo iskustvo koje sada ne uključuje samo civilnu i vojnu službu, već i stvarna borbena iskustva, za razvoj Dalekog istoka i Arktika", rekao je ministar za Daleki istok i Arktik Aleksej Čekunkov.