Kremlj tvrdi: ‘Stigao je taj dan. Volodimir Zelenski više nije predsjednik Ukrajine!‘

Da su uvjeti normalni, a ne ratni, od 21. svibnja počeo bi teći novi petogodišnji mandat ukrajinskom predsjedniku. S obzirom na ratno stanje i nemogućnost da se izbori provedu (zakonski je to trebalo biti u ožujku 2024.), aktualni ukrajinski predsjednik "do daljnjega" ostaje Volodimir Zelenski. No je li on i dalje legitimni šef države ili, kako kažu u Moskvi "predsjednik bez legitimiteta", odnosno kako je to za potrebe Kremlja formuliralo Društveni institut izbornog prava, prenose moskovske Vedomosti - Zelenski je "lice koje djeluje u ime predsjednika".

Je li došlo do ustavne krize ili Rusija samo koristi ovu situaciju da bi dodatno zakomplicirala ukrajinsku političku scenu, ali i da nađe opravdanje koje se već spominje i u Kremlju i prorežimskim medijima - kao "s kim bismo to mi mogli pregovarati o miru" jer Ukrajina nema legitimnog predsjednika. Neovisni ruski portal Meduza smatra da su sve rasprave o "nelegitimnosti" Zelenskog samo pokušaj ruskih vlasti da dodatno destabiliziraju situaciju u Ukrajini.

- Teško je reći može li Rusija učiniti nešto na razini ukrajinske unutarnje politike. No ruska propaganda pokušava izazvati nekakvo nezadovoljstvo zbog toga u Ukrajini putem TikToka i Telegram kanala koje pune kremaljski trolovi na tu temu - piše Meduza. Naime, dvojica bliskih Putinovih suradnika i glavnih kremaljskih jastrebova, Sergej Lavrov i notorni ratnohuškački pajac Dmitrij Medvedev, odmah su istrčali s tim da "Zelenski više nema legitimitet" i ne zna se tko sada predstavlja Ukrajinu.

Doduše, Vladimir Putin je bio nešto suzdržaniji kada je o tome govorio u Pekingu na susretu s kineskim liderom Xi Jinpingom.

Očito je ta Putinova rezerviranost bila uvjetovana baš tom činjenicom s kim i gdje govori. Dakle, Putin je tada, 17. svibnja, rekao da je odgovor o legitimitetu Zelenskog "trebao dati ukrajinski Ustavni sud" jer je to, istaknuo je, "važno za Rusiju ako dođe do potpisivanja nekih dokumenata". Mislio je tu na mogući sporazum o prekidu vatre ili čak i okončanju rata, jer ruski prokremaljski mediji već pišu da "sada više nemaju s kim niti razgovarati", a kako navode Ria novosti, upitan je legitimitet nekog takvog sporazuma ako ga potpiše nelegitimni predsjednik. Doduše, Rusija je stalno odbacivala Zelenskog kao "ravnopravnog sugovornika", odbacujući njegovu legitimnost i ranije. No u Kijevu su ionako "izvukli" članak 108 ustava prema kojem "predsjednik vrši svoju dužnost do izbora novog predsjednika", čime je zapravo potvrđeno da Volodimir Zelenski i dalje obnaša svoju funkciju i ima potpuno zakonsko i ustavno pravo na to.

Kao da se agresija nije ni dogodila

No pretpostavka je da će Moskva stalno povlačiti to pitanje kada joj bude "korisno", a neki prorežimski mediji u tome već vide dokaz da Ukrajina nije demokratska država jer ne provodi izbore, zanemarujući činjenicu da je Rusija izvršila agresiju te da se gotovo svakodnevno raketiraju gradovi diljem Ukrajine - pogotovo Harkiv, Sumi i Odesa.

No, i ruski politolog Igor Šiškin iz Instituta za postsovjetske države za Vedomosti kaže da će Zelenskog "bez obzira na gubitak legitimiteta" u svijetu i dalje prihvaćati i doživljavati kao ukrajinskog predsjednika i da tu neće biti suštinskih promjena. - Zelenski će za Rusiju i dalje biti protivnik i neprijatelj, za Zapad će i dalje biti partner, a čisto sumnjam da bi ga treće zemlje odbile priznavati, ako ništa drugo makar zbog odnosa ili pritiska Zapada - zaključuje Šiškin. U Ukrajini i na Zapadu legitimitet Zelenskog se ne dovodi u pitanje.

- Ne mislim da je Zelenski sada oslabljen na domaćem i međunarodnom planu - kaže njemački publicist i autor knjiga o modernoj povijesti Ukrajine Winfried Schneider-Deters u intervjuu za DW. - Berlin, Pariz i Washington shvaćaju da demokracija koja se nalazi u izvanrednoj situaciji mora propustiti jedan od glavnih političkih instrumenata - izbore - kaže stručnjak. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upravo to i potvrđuje, za nju nema spora da Zelenski i dalje vodi Ukrajinu jer, kako je rekla, "nema uvjeta za izbore u ratnim okolnostima", a i američki državni tajnik Antony Blinken rekao je nedavno u Kijevu da će se izbori "održati kada se stvore uvjeti".

Podsjetimo da su početkom 2024. godine i Washington i Bruxelles vršili pritisak na Zelenskog da ipak održi izbore, što je od odbijao, a na kraju je za to dobio i podršku većine ukrajinskih političkih snaga. Iako je "zvijezda" Zelenskog donekle potamnjela (pogotovo nakon smjene popularnog šefa vojske Valerija Zalužnog) i nije više takav "ljubimac svijeta" kao što je bio početkom rata, svi su zapravo svjesni da u ovim okolnostima nema druge nego da on i dalje bude na čelu države, kao njezin legitimni predstavnik te se, zasad, neće postavljati pitanje ni izbora ni njegove smjene.

Na to je pristao i kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko, koji je pokazivao ambicije da u ovim okolnostima preuzme i poziciju predsjednika, ali je na kraju i on prihvatio da su izbori nemogući. Najviše je na izborima inzistirao bivši suradnik Zelenskog, Oleksi Arestovič, koji je najavljivao kandidaturu, a kojeg je Zelenski već ranije smijenio, ali nije naišao na veću podršku javnosti.

Samo 15 posto Ukrajinaca hoće izbore

Kako navodi neovisni ruski portal Meduza, u ukrajinskom parlamentu Verhovnoj Radi "nema ni utjecajnih skupina zastupnika ni političkog potencijala koji bi ozbiljno htjeli osporiti legitimitet predsjednika", kao što u ovom trenutku, pogotovo kada je stanje na bojištu vrlo napeto i Rusi su ostvarili određene vojne uspjehe, ljudi ne razmišljaju da idu na prosvjede zbog izbora.

A i istraživanja javnog mnijenja pokazala su da je samo 15-ak posto Ukrajinaca podržavalo održavanje izbora bez obzira na ratnu situaciju. A da se ništa nije promijenilo, zapravo sugerira i intervju koji je dao The New York Timesu, u kojem je zamjerio Zapadu da ne želi potpuno prekinuti odnose s Rusijom.

- Svi ostavljaju ipak odškrinuta vrata prema Rusiji i razmišljaju što ako Ukrajina izgubi - kaže Zelenski. No nije isključio mogućnost pregovora s Rusima. Zelenski je rekao kako do toga može doći tek nakon skorog "mirovnog summita" u Švicarskoj, gdje će Ukrajina nastojati dobiti "podršku svijeta za svoj mirovni plan". Naime, na tom se skupu očekuje više od sto delegacija iz cijelog svijeta pa Zelenski kaže da će se Rusija zamisliti i neće moći samo tako odbaciti "plan koji podrži 60, 80 ili 100 država". - Rat mora završiti pravedno, a ne onako kako zamišlja jedan čovjek u Kremlju - kaže Volodimir Zelenski.

No Putin je, prenosi režimska ruska agencija TASS, već poručio da je "švicarski sastanak bez Rusije mrtvo slovo na papiru" te da Moskva neće pristati na "ultimatum, ma koliko bio masovan". Mislio je pritom na velik broj sudionika mirovnog summita koji bi se trebao održati u lipnju. Kako god, rat se nastavlja, Zelenski je i dalje ukrajinski čelnik, a pregovori o miru još uvijek nisu na vidiku.