KRIZA KOJA JE U EU UZBURKALA DUHOVE VIŠE OD KORONAVIRUSA O migrantima iz Turske odlučivat će se u Zagrebu, Hrvatska u NSK organizira ključni sastanak

Eskalacija migrantske krize na granici Grčke i Turske, vanjske granice Europske unije, najveći je izazov za Europsku uniju na početku ove godine, a time i za hrvatsko predsjedanje EU. Europska unija u ponedjeljak je pozvala Tursku da ispuni obveze iz sporazuma s EU iz 2016., za koji Bruxelles smatra da je još na snazi.

EU je prema tom sporazumu Turskoj za projekte zbrinjavanja migranata iz Sirije namijenila 6 milijardi eura, od čega je već 4 milijarde ugovoreno, a gotovo 3 milijarde isplaćeno. No, kako su rekli u ponedjeljak u sjedištu Europske komisije, novac ide izravno za projekte koje vode razne organizacije, a ne za tursku vladu.

EU je u prvoj reakciji iskazala punu solidarnost s Grčkom, a da bi to pokazali i na terenu, u utorak će na kopnenu granicu Grčke s Turskom zajedno doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i Europskog parlamenta David Sassoli. Njima će se, kako je u ponedjeljak najavio, pridružiti i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Skup u Zaprešiću

Ova je kriza u EU uzburkala duhove više od koronavirusa. Od Hrvatske je zatraženo da hitno sazove sastanak ministara unutarnjih poslova EU, što je dužnost države koja ima rotirajuće predsjedanje. Sastanak će biti u srijedu u Bruxellesu. Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell već je najavio održavanje izvanrednog sastanka Vijeća vanjskih poslova kojim predsjeda.

Ministri vanjskih poslova sastaju se u četvrtak u Zagrebu, točnije u dvorcu Lužnica kraj Zaprešića, ali na neformalnom sastanku. Kako doznajemo, dan kasnije Hrvatska u zgradi NSK organizira i formalni sastanak ministara vanjskih poslova. Inače, pravila EU nalažu da se formalni sastanci, na kojima se mogu usvajati odluke, mogu održavati samo u Bruxellesu ili Luxembourgu.

Hrvatska je u ponedjeljak sazvala hitan sastanak stalnih predstavnika država članica pri EU, COREPER, na kojem su se vodile konzultacije o odgovoru EU na novonastalu situaciju i pripremi izvanrednih sastanaka na višoj razini.

Hrvatska je svakako računala da će se tijekom predsjedanja baviti i pitanjima migracija, jačanja nadzora vanjskih granica, ali se nadala da se neće suočiti s krizom. Prizori s grčko-turske granice, ali i analize agencija EU, prije one za zaštitu vanjskih granica EU - Frontex - a koja je procurila u medije, najavljuju novu krizu koja mnoge podsjeća na 2015. godinu.

“U nadolazećim danima bit će teško zaustaviti rijeku ljudi koja je krenula prema Grčkoj i Bugarskoj”, citira njemački Die Welt procjenu Frontexa u kojoj se navodi da će čak i ako turske vlasti ponovno zatvore granice, biti teško zaustaviti pritisak migranata.

Frontex je ocijenio situaciju alarmantnom i upozorio da u kretanju migrantskih skupina važnu ulogu igraju i društvene mreže i dezinformacije. Neke države EU, poput Finske, upozorile su da Turska čak vodi hibridni rat protiv EU i koristi izbjeglice u političke svrhe.

Ucjena

Ovo je veliki izazov za naše predsjedanje Unijom jer će se morati pokušati zadržati jedinstvo država članica. A upravo pitanja vezana za migrante više od bilo čega drugog izazivaju podjele unutar EU. Posebno osjetljivo postaje ovo pitanje i zbog širenja koronavirusa pa neki već vežu migrantsku krizu i pojavu virusa kao zajedničku opasnost.

Mađarska je vlada odluku o suspenziji primanja aplikacija za azil opravdala strahom od širenja koronavirusa preko izbjeglica. Bruxelles na to nije imao pripremljen odgovor jer je pravilo da se ulazak u Schengen može spriječiti ako postoji opasnost za javno zdravlje. Zato odgovaraju da “analiziraju taj slučaj”.

U sjedištu EU kažu da je Unija sada bolje opremljena nego 2015. godine te da surađuju i s državama Zapadnog Balkana koje su tada bile prve na udaru velikih izbjegličkih valova kako bi se što bolje pripremili. Tim državama EU već sada pruža pomoć jer i prije eskalacije krize zbog odluke turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana da otvori granice, rastao je njihov broj u državama Zapadnog Balkana.

Čelnici EU proteklih su dana razgovarali s Erdoğanom. Učinila je to i predsjednica EK Ursula von der Leyen. EU svakako želi zadržati kanale komunikacije s Turskom iako sve više vjeruje da turske vlasti ne samo da puštaju, nego i tjeraju migrante prema granici s Grčkom.

Šef skupine Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu Manfred Weber ponašanje Turske nazvao je ucjenom i optužio Erdoğana da se “igra ljudskim životima”. - Podržavamo Tursku u suočavanju s posljedicama sukoba u Siriji, EU mora učiniti još više. Ali, poruke turskog predsjednika da su granice prema EU otvorene, neodgovorne su i opasne - poručio je Weber. EU je u ponedjeljak odbacila kritike da ne čini dovoljno kako bi olakšala situaciju u Siriji, gdje je i izvor migrantske krize. Peter Stano, glasnogovornik zadužen za pitanja vanjske i sigurnosne politike, rekao je da je EU najveći donator humanitarne pomoći za sirijske izbjeglice.

“Stotine tisuća prošle su granicu, uskoro će ih biti milijuni”, rekao je u ponedjeljak Erdoğan, misleći na broj sirijskih izbjeglica koje bi htio pustiti prema Europi, primarno kopnenim putem na granicama s Grčkom i Bugarskom. No, podaci s terena ne podudaraju se s Erdoğanovima brojkama. Prema navodima neovisnih izvora, među kojima je i Međunarodna organizacija za migracije, na kopnenoj granici nije više od 13.000 ljudi.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da je Grčka odlučna u zaštiti svojih granica i upozorio migrante da ne “pokušavaju ući u zemlju ilegalno jer će biti vraćeni”. Atena je istodobno na mjesec dana suspendirala primanje zahtjeva za azilom zbog pritiska migranata.

Sukobi na granici

Na granici kraj grada Ipsale izbili su sukobi migranata i graničnih snaga, policija je bacila suzavac, koristila vodene topove i topovske udare, a na društvenim se mrežama pojavio i videozapis iz kojeg se moglo zaključiti da je umro jedan od sirijskih izbjeglica. No, grčka je vlada vrlo brzo opovrgnula tu informaciju, navodeći da je riječ o lažnoj vijesti.

Sigurno je da se kraj otoka Lezbosa utopilo jedno dijete kad se prevrnula brodica u kojoj je bilo 47 ljudi. Svi su ostali spašeni. Prema grčkim je otocima krenulo oko 1000 ljudi kojima otočani nisu dali da se iskrcaju pa su i ovdje izbili sukobi.