KRIZA U SLOVENIJI Janković dobio rat: Bratušek traži raspuštanje Vlade i izbore u lipnju?

Prinos na slovenske desetogodišnje dionice jučer je gotovo prešao četiri posto, što predstavlja porast u odnosu na petak od 0,26 postotnih bodova (grčki je prinos porastao za samo 0,06). Loša je to vijest za Sloveniju jer taj važan indeks ima brojne i dalekosežne posljedice na njezin položaj na globalnom financijskom tržištu, što se, pak, negativno preslikava na državne financije i ukupno stanje gospodarstva. Gotovo istodobno se za 4,01 posto strmoglavio indeks Ljubljanske burze na kojem su padali Gorenje, Mercator, Žito, Intereuropa, Pivovarna Laško, Telekom, Petrol, Osiguranje Triglav, svi između pet i sedam posto.

Takav je razvoj događaja ozbiljno zabrinuo javnost u Sloveniji te će zasigurno potaknuti dodatni bijes na politiku i političare u cjelini, ali će glavna meta otrovnih strelica biti ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković. On je, naime, svojom odlukom da se kandidira za predsjednika Pozitivne Slovenije (PS) pokrenuo lavinu koja je deželu odvela u novu političku krizu čija su zasad prva negativna posljedica potresi na financijskom tržištu.

Janković je bio na čelu PS-a sve do početka prošle godine kad se našao pod udarom Komisije za sprečavanje korupcije. Pod pritiskom javnosti, ali i dijela stranke, teška je srca pristao svoje mjesto predati Alenki Bratušek koja je preuzela vođenje stranke i nove koalicijske vlade.

Alenka Bratušek se uhvatila u koštac s teškim slovenskim problemima - lani se pričalo da će dežela zbog financijskih problema biti prisiljena slijediti grčki scenarij.

No, premijerka je uspjela restrukturirati rak-ranu slovenske ekonomije, bankarski sustav koji je bio na rubu kolapsa budući da su banke godinama davale izdašne i prihvatljive kredite tvrtkama i pojedincima, ali ne na temelju ekonomskih, nego političkih kriterija. Komitenti u velikom broju slučajeva, prvenstveno zbog utjecaja financijske krize, ali u značajnom opsegu i zbog svoje nesposobnosti i nespremnosti, kredite više nisu mogli vraćati (za neke se tvrdi da to nisu niti imali u planu). I banke su se zaljuljale do ruba kraha. Alenka Bratušek je posegnula za jednim od modela pomoći koji se spominjao još u doba Janšine vlade - osnovala je “lošu banku” na koju su prebačeni svi sporni plasmani i tako je donekle stabilizirala bankarski sustav. No, problem je u tome što unatoč 3,5 milijardi eura ulupanih u taj projekt, to još nije dovoljno - upravo je jučer objavljeno da će Banka Celje tražiti državnu pomoć.

Premijerka je donijela i novi proračun koji je jasno pokazao da njezina vlada kreće u borbu za smanjenje deficita - javni dug će još neko vrijeme rasti zbog banaka, ali i on je u planu. Financijska tržišta su pozitivno reagirala na ove poteze, kamate na državno zaduživanje su pale, Slovenija je uspješno izdala dvije tranše obveznica, a onda je uslijedio udarac: Ustavni sud je srušio zakon o porezu na nekretnine i vlada je krenula u panično traženje novca da ispuni rupu od oko 200 milijuna eura koliko je planirala uprihoditi tim porezom.

I tada se probudio Janković: osjetio je da je Bratušek ranjiva i krenuo u napad, okrenuvši protiv nje dio zastupnika PS-a. Ona je tada zatražila sazivanje stranačkog kongresa kako bi dobila podršku, ali ju je ondje Janković detronizirao.

Vrhuncem cinizma smatra se njegov poziv Alenki Bratušek da ostane premijerka. Sasvim je jasno da bi, kada bi na to i pristala, radom vlade upravljao Janković iz svog ureda ljubljanskog gradonačelnika. No, preračunao se. Naime, u tri dana od kongresa najmanje 15 od 27 zastupnika PS-a najavilo je da napušta stranku ili da će istupiti iz zastupničkog kluba. Neki od njih su bili duboko povrijeđeni Jankovićevim pučem.

Zoran Janković je ovim potezom vrlo vjerojatno svoju političku karijeru odveo na silaznu putanju, ali i potvrdio da je politika ozbiljan posao za koji uspješnost u businessu nije dovoljna kvalifikacija.

Rasplet krize vjerojatno će biti poznat danas jer je Alenka Bratušek najavila posjet predsjedniku Borutu Pahoru, a zatim obraćanje javnosti. No, Pahor je jučer rekao kako će učiniti sve da se kriza što prije riješi.

Znajući što je premijerka govorila prije kongresa PS-a te stavove koalicijskih partnera, ali i opozicije koja je također za izbore, sve osim najave raspuštanja vlade i prijevremenih izbora bilo bi prvorazredna senzacija. Takav se scenarij može predvidjeti i zbog toga što se premijerka već dokazala kao osoba od riječi i vjerodostojna političarka koja je svjesna da bi bi bilo kakav pokušaj matematičkog spašavanja vlade zbrajanjem sadašnjih zastupnika samo produljio i produbio postojeću političku krizu te ubrzao vraćanje zemlje na rub ekonomskog kraha, iako ankete ističu da bi Slovenke i Slovenci radije da vlada izdrži do kraja mandata.

Iz Bruxellesa su već jučer poručili da pozorno promatraju kako će se stanje razvijati te očekuju nastavak strukturnih reformi i fiskalnu konsolidaciju. Bratušek je svega toga svjesna, a Jankovića to ne brine.

Izbori bi se mogli održati već sredinom lipnja, za što se zalažu i poslovni krugovi. Slovenski izborni sustav, koji nije promijenjen iako su to sve stranke najavljivale, ide u korist malim strankama i generira višestranačke, nestabilne koalicije koje se rađaju nakon mukotrpnih, dugotrajnih pregovora. Pregovori bi tada trajali tijekom ljeta pa bi nova vlada mogla početi raditi već na jesen, što je glavni argument protiv odgađanja izbora do kasne jeseni i njihove provedbe zajedno s redovnim lokalnim.

Kako bilo da bilo, jasno je da će Slovenija ove godine dobiti novu vladu, možda i novu stranku koju bi vodila Alenka Bratušek, te novi raspored snaga na političkoj sceni na kojoj bi se mogao dogoditi novi veliki obrat - da ključne uloge više ne igraju Janša i Janković.