ZAGREB - Dan nakon velikih gubitka, dionice francuskih banaka danas su se malo oporavile, zahvaljujući izjavi agencije Fitch da neće spuštati kreditni rejting zemlje (i Standard & Poor’s i Moody’s ostavile su joj najviši rejting). No, nesigurnost i strah vladaju tržištima, a povremeni plusevi vrlo brzo prelaze u minuse. Nakon jutra, europski burzovni indeksi i danas su pali u popodnevnim satima.
Snažan pritisak
Iz Italije i Španjolske žarište se preselilo u Francusku koju ulagači sumnjiče da bi mogla biti izložena velikim iskušenjima, prije svega zbog fiskalnog pritiska. Najveću cijenu za sada je platila dionica francuske banke Societe Generale, inače vlasnice Splitske banke. Na nju je pala sumnja da je prva u redu za državnu sanaciju jer je previše opterećena lošim globalnim investicijama. Glavni direktor banke Frederic Oudea te je spekulacije nazavao “potpunim smećem”.
- Ljudi su prestrašeni pa i sitna informacija stvara iracionalni strah. Našim klijentima moramo reći da su te glasine bez ikakve osnove i da mogu imati povjerenja u Societe Generale - kazao je za francuski radio. Procjenjuje se da su krize u Italiji i Francuskoj čvrs to povezane i hrane jedna drugu. Prema podacima BIS-a, francuske banke samo su u Italiji plasirale 410 milijardi eura.
Rigidna ekonomija
Francusku je odmah zahvatila i politička drama, predsjednik Nicolas Sarkozy prekinuo je godišnji odmor i ministrima dao tjedan dana da smisle “radikalne mjere štednje”. Nove mjere bit će donesene 24. kolovoza, a očekuje se da će uključiti ukidanje brojnih poreznih izuzeća, uvođenje novih poreza te smanjenje državnih rashoda. No, i dalje postoji sumnja da će Francuska slijediti SAD.
- Razina zaduženosti SAD-a i Francuske vrlo je slična. Francuska ekonomija vrlo je rigidna, a sada ima i dodatni teret izdvajanja za EFSF (Europski stabilizacijski fond). Ljudi se pitaju može li S&P smanjiti rejting SAD-a ,a da isto ne učini za Francusku - kazao je Julian Callow iz Barclays Capitala. Industrijska proizvodnja u lipnju je pala za 1,6 posto, dok je ekonomski rast u drugom kvartalu zaustavljen (iznosio je tek 0,2 posto). Izgledi da se ostvare vladini planove ekonomskog rasta od dva posto čine se neralnim, a time i ostvarenje planiranog proračunskog deficita od 5,7 posto BDP-a. Osim toga, ekonomski pokazatelji upućuju na slabiji izvoz i manju konkurentnost, što umanjuje sposobnost zemlje da servisira fiskalni teret, osobito sanacija koje mogu eskalirati.
Berlusconi se primio ozbiljnog posla
Posla se ozbiljno prihvatio i talijanski premijer Silvio Berlusconi koji se, među ostalim, susreo sa sindikatima ne bi li ih priviolio na uštede teške 20 milijardi eura, ali i na reformu tržišta rada na kojoj inzisitra Europska centralna banka. Ministar financija Giulio najavio je “vrlo snažno” rezanje deficita.
BDP bi sa 3,9 posto trebao pasti na 1 posto.
Nakon Grčke, Italija ima najveći javni dug u Europi, čak 120 posto BDP-a. Međutim, kao što često ističu političari, deficit zemlje je među najmanjim. Ako se ne računa iznos koji odlazi na plaćanje kamata, talijanski proračun čak je u laganom suficitu. Za povjerenje ulagača, čini se, to nije dovoljno. Oni gledaju brojne parametre, uključujući predanost političara izvršavanju onog što su obećali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....