Ključni događaji
-
Rusi: ‘Potpuno smo zaustavili Ukrajince‘
-
Golema eksplozija zatresla krimsku luku Feodosiju, Ukrajina tvrdi da je uništen "važan" ruski ratni brod
-
Rusija je potvrdila da je nastala šteta na brodu
-
Nacrt ukrajinskog zakona predviđa smanjenje dobi za mobilizaciju s 27 na 25 godina
Čini se da je ruski brod uništen u napadu
Veliki desantni brod Novočerkask, koji je dio ruske Crnomorske flote, pogođen je u ukrajinskim zračnim napadima, priopćilo je ministarstvo u utorak za rusku državnu novinsku agenciju TASS.
I prema fotografijama koje cure na društvenim mrežama, čini se da je posve uništen.
Opseg štete na brodu u lučkom gradu Feodosiji isprva nije bio jasan. Prema guverneru Krima, kojeg je imenovala Rusija, u napadu je jedna osoba ubijena, a dvije su ozlijeđene.
Ranije su ukrajinske zračne snage priopćile da su uništile ratni brod koristeći krstareće rakete.
Prema Moskvi, ruska protuzračna obrana uništila je dva ukrajinska borbena zrakoplova koji su napali Novočerkask. Dva oborena zrakoplova Suhoj Su-24 pripadala su taktičkim eskadrilama ukrajinskih zračnih snaga i ispaljivala su navođene projektile, priopćilo je ministarstvo u Moskvi.
Rusi: 'Potpuno smo zaustavili Ukrajince'
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu poručio je da su ruske snage zaustavile ukrajinsku protuofenzivu te sada napreduju na svim frontovima, piše Tass.
Navaljni kaže da je 'dobro' nakon premještaja u arktičku kaznenu koloniju
Ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni rekao je u utorak da je "dobro" nakon "prilično iscrpljujućeg" 20-dnevnog transfera iz zatvora u blizini Moskve u kaznenu koloniju iza Arktičkog kruga.
Navaljnijeve pristaše rekle su u ponedjeljak da se kritičar Kremlja, čije se boravište nije znalo više od dva tjedna, sada nalazi u kaznenoj koloniji na krajnjem sjeveru Rusije i da ga je posjetio njegov odvjetnik.
“Ne brinite za mene. Dobro sam. Laknulo mi je što sam napokon uspio," napisao je Navaljni na platformi X. "Još uvijek sam dobro raspoložen, kako i priliči Djedu Mrazu", napisao je smjerajući na svoju zimsku odjeću i bradu.
Navaljni je pokrenuo velike protuvladine prosvjede prije nego što je zatvoren 2021. godine, nakon što je preživio pokušaj atentata trovanjem.
Većinu svog pritvora proveo je u kaznenoj koloniji IK-6 u Vladimirskoj oblasti, oko 250 kilometara istočno od Moskve.
Sud mu je u kolovozu prošle godine povećao kaznu na 19 godina zbog optužbi za ekstremizam i dosudio da ga se premjesti u zatvor sa strožim režimom u kojem se obično nalaze opasni zatvorenici.
Navaljni je objavio na X-u da je stigao u arktičku kaznenu koloniju u subotu i da ga je u ponedjeljak posjetio njegov odvjetnik.
Turski parlament trebao bi danas razmatrati članstvo Švedske u NATO-u
Turski parlament trebao bi u utorak poslijepodne nastaviti raspravu o ratifikaciji zahtjeva Švedske za članstvo u NATO-u, trnovitom pitanju koje se dodatno zakompliciralo nakon što ga je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan povezao sa zahtjevom Ankare da joj Washington proda borbene zrakoplove F-16.
Švedska i Finska odbacile su desetljeća vojne nesvrstanosti i nastojale pridružiti se obrambenoj organizaciji predvođenoj SAD-om nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošle godine.
Njihove zahtjeve za članstvo brzo su odobrile sve članice NATO-a osim Turske i Mađarske. No u slučaju Finske su popustili pa je u travnju postala 31. članica NATO-a.
Turska i Mađarska su jedine članice NATO-a koje još moraju ratificirati kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo.
Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta u studenom nije uspio postići dogovor o tekstu za glasanje u parlamentu pa će se ponovno sastati u utorak poslijepodne.
Erdogan je povukao svoje primjedbe na članstvo Švedske u NATO-u u srpnju nakon što se Stockholm obračunao s kurdskim skupinama koje Ankara smatra teroristima.
"Vidimo promjenu u politici u Švedskoj. Vidimo da su neke odluke donesene na sudovima, iako njih malo", rekao je Fuat Oktay, zastupnik iz Erdoganove vladajuće stranke AKP i šef parlamentarnog odbora za vanjske poslove, u televizijskom intervjuu u ponedjeljak.
"Imali smo neke zahtjeve za poduzimanje daljnjih koraka", dodao je.
Nakon što odbor prihvati tekst, održat će se glasanje u parlamentu gdje Erdoganov vladajući savez ima većinu.
NATO saveznici povećali su pritisak na Tursku, a Francuska je navela da je vjerodostojnost saveza "u pitanju".
Puno problema
Erdogan je u prosincu sugerirao da će parlament djelovati po pitanju Švedske samo ako američki Kongres odobri traženu tursku kupnju desetaka borbenih zrakoplova F-16 i rezervnih dijelova te ako drugi NATO saveznici, uključujući Kanadu, ukinu embargo na oružje Ankari.
"Pozitivan razvoj događaja iz Sjedinjenih Država glede F-16 i Kanade koja ispunjava svoja obećanja ubrzat će pozitivan stav našeg parlamenta (o kandidaturi Švedske za članstvo)", rekao je Erdogan.
"Sve to je povezano", dodao je.
"Članstvo Švedske u NATO-u i prodaja F-16 Turskoj odvijat će se u određenoj mjeri koordinirano (...) zato što, nažalost, nijedna zemlja ne vjeruje drugoj", rekao je za AFP Ozgur Unluhisarcikli, šef ureda u Ankari američkog think tanka German Marshall Fund.
Zastarjele turske zračne snage pretrpjele su probleme nakon što je Ankara izbačena iz zajedničkog borbenog programa F-35 pod vodstvom SAD-a 2019. godine.
To je bila odmazda zbog Erdoganove odluke da nabavi napredni ruski sustav proturaketne obrane koji NATO smatra operativnom sigurnosnom prijetnjom.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena više puta je obećavala da će nastaviti s prodajom F-16 u vrijednosti 20 milijardi dolara, ali su zastupnici to blokirali jer su zabrinuti zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Turskoj i njezinih ranijih napetosti s Grčkom.
"Nema snažnog konsenzusa u parlamentu o članstvu Švedske u NATO-u, a ni u američkom Kongresu o prodaji F-16 Turskoj", rekao je Unluhisarcikli.
Erdoganova protuizraelska retorika nakon početka rata s Hamasom izazvala je zabrinutost u Washingtonu.
"Iako ta pitanja nisu povezana, turske izjave koje podržavaju Hamas dodatno su zakomplicirale proces (nabave) F-16", rekao je Unluhisarcikli.
"Ali ako Biden i Erdogan pokažu potrebnu volju, možemo očekivati da će se proces uskoro zaključiti", dodao je.
Moskva potvrdila štetu na ratnom brodu
Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je štetu na jednom od svojih ratnih brodova nakon ukrajinskog napada na luku na crnomorskom poluotoku Krim koji je okupirala Rusija.
Veliki desantni brod Novočerkask, koji je dio ruske Crnomorske flote, pogođen je u ukrajinskim zračnim napadima, priopćilo je ministarstvo u utorak za rusku državnu novinsku agenciju TASS.
Opseg štete na brodu u lučkom gradu Feodosiji isprva nije bio jasan. Prema guverneru Krima, kojeg je imenovala Rusija, u napadu je jedna osoba ubijena, a dvije su ozlijeđene.
Ranije su ukrajinske zračne snage priopćile da su uništile ratni brod koristeći krstareće rakete.
Prema Moskvi, ruska protuzračna obrana uništila je dva ukrajinska borbena zrakoplova koji su napali Novočerkask. Dva oborena zrakoplova Suhoj Su-24 pripadala su taktičkim eskadrilama ukrajinskih zračnih snaga i ispaljivala su navođene projektile, priopćilo je ministarstvo u Moskvi.
Ukrajina je ranije izvijestila o raspoređivanju taktičkih snaga, ali iz Kijeva nema informacija o mogućem uništenju borbenih zrakoplova.
Krim, koji je Rusija anektirala 2014., postao je česta meta ukrajinskih napada.
Lukašenko: Rusija je dovršila isporuku taktičkog nuklearnog oružja Bjelorusiji
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u ponedjeljak da je Rusija dovršila svoje isporuke taktičkog nuklearnog oružja njegovoj zemlji, a ta je inicijativa izazvala veliku zabrinutost u susjednoj Poljskoj i drugdje u regiji.
Aleksandar Lukašenko rekao je na sastanku ekonomskog bloka pod vodstvom Moskve u Sankt Peterburgu da su isporuke dovršene u listopadu, ali nije dao pojedinosti o tome koliko je oružja poslano ili gdje je raspoređeno.
Taktičko nuklearno oružje, koje je namijenjeno za upotrebu na bojnom polju, ima mali domet i nisku snagu u usporedbi s mnogo snažnijim nuklearnim bojevim glavama ugrađenim u projektile dugog dometa. Rusija je rekla da će zadržati kontrolu nad onima koje šalje u Bjelorusiju, prenosi NY Post.
Lukašenko je rekao da postavljanje ruskog nuklearnog oružja u njegovu zemlju ima za cilj odvratiti Poljsku, inače članicu NATO-a, od agresije. Poljska pak nudi susjednoj Ukrajini vojnu, humanitarnu i političku podršku u borbi protiv ruske invazije i sudjeluje u međunarodnim sankcijama protiv Rusije i Bjelorusije.
Nacrt ukrajinskog zakona predviđa smanjenje dobi za mobilizaciju s 27 na 25 godina
Prijedlog zakona, koji je objavljen na mrežnoj stranici ukrajinskog parlamenta kasno u ponedjeljak, predviđa smanjenje dobne granice za mobilizaciju u vojsku s 27 na 25 godina.
U nacrtu zakona detaljno je navedeno koji bi ukrajinski državljani podlijegali upisu u vojnu registraciju ročnika, a stoji da će se to odnositi na one "koji su navršili 25 godina".
U bilješci s objašnjenjem koju je potpisao ministar obrane Rustem Umerov sažete su ključne odredbe nacrta zakona, a među njima je "promjena dobi za novačenje s 27 na 25 godina".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na konferenciji za medije 19. prosinca da je vojska predložila mobilizaciju još 450.000-500.000 Ukrajinaca, ali da je to "vrlo osjetljivo" pitanje o kojem će vojska i vlada razgovarati prije nego odluče hoće li uputiti prijedlog parlamentu.
Zelenski, koji tek treba javno poduprijeti prijedlog, rekao je tada da želi čuti više argumenata za mobilizaciju dodatnih vojnika.
"Ovo je vrlo ozbiljan broj", kazao je Zelenskij.
Nije poznato koliko vojnika Ukrajina ima na raspolaganju, ali ranije se govorilo o oko milijun ljudi pod oružjem.
Američki dužnosnici procjenjuju da su stotine tisuća vojnika ranjeni ili ubijeni od početka ruske invazije.
Šef kluba zastupnika Zelenskijeve stranke u parlamentu David Arahamija kazao je da vlada radi na prijedlogu zakona na zahtjev vojske te da bi on trebao biti predstavljen parlamentu u ponedjeljak.
"Vojska treba rješenje za svoje probleme", objavio je Arahamija na Telegramu u ponedjeljak.
"Društvo želi čuti odgovore na sva osjetljiva pitanja", dodao je.
Ukrajina izvela zračni napad na krimsku luku Feodosiju
Ukrajina je izvela zračni napad na krimsku luku Feodosiju, rekao je u utorak zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga, nakon što je guverner Krima, kojega su postavile ruske vlasti, rekao da je napad izazvao požar u lučkom dijelu grada.
Zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga Mikola Oleščuk objavio je na Telegramu da je u napadu uništen važan brod ruske mornarice, desantni brod Novočerkask, ali za to nije pružio dokaze.
"Ruska flota je sve manja i manja! Hvala pilotima zrakoplovstva i svima koji su sudjelovali u filigranskom poslu!" rekao je Oleščuk.
Reuters navodi kako je spomenute navode trenutno nemoguće verificirati.
Ranije u utorak Sergej Aksjonov, ruski guverner Krima, rekao je samo da je ukrajinski napad rezultirao požarom u području gradske luke koji je odmah lokaliziran.
"Sve relevantne hitne službe su na licu mjesta", objavio je Aksjonov na Telegramu. "Žitelji nekoliko kuća će biti evakuirani", dodao je.
Snimke koje je nekoliko ruskih medija objavilo na Telegramu prikazuju snažnu eksploziju i vatru iznad lučkog područja.
Rusija je 2014. anektirala Krim koji je međunarodno priznat kao dio Ukrajine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....