Kubanski predsjednik krivi strane plaćenike i Sjedinjene Države za masovne prosvjede

Kubanski predsjednik okrivio je u ponedjeljak strane plaćenike i optužio Sjedinjene Države da ekonomskim gušenjem otoka žele izazvati promjenu režima, a reakcije na povijesne prosvjede na komunističkoj Kubi komentirali su Meksiko koji traži ukidanje embarga te Rusija pozivajući da se strane sile ne upleću.

Tisuće Kubanaca, frustrirane višemjesečnom krizom, pandemijskim ograničenjima i kako kažu, vladinim zanemarivanjem naroda, prosvjedovale su u nedjelju na ulicama gradića San Antonia de los Bañosa, što je događaj bez presedana, a prosvjedi su se proširili diljem otoka i zahvatili brojne gradove.

Predsjednik Miguel Díaz-Canel optužio je u ponedjeljak strane plaćenike da potiču nemire, a Sjedinjene Države da ekonomskim embargom izazivaju nestašice hrane i lijekova teda je zadnjih tjedana porasla aktivnost na društvenim mrežama u cilju promjene režima.

Američka vlada "politikom ekonomskog gušenja želi izazvati društvene nemire" i promjenu režima, rekao je Diaz-Canel, prenosi agencija AFP.

"Naredba je dana - na ulice, revolucionari", rekao je u obraćanju koje su prenosili rado i TV, objavio je BBC.

Predsjednik koji je naslijedio braću Castro, osnivače komunističke Kube, kazao je stojeći uz svoje ministre da vlada pokušava "suočiti se i prevladati" poteškoće.

Kritičare na Kubi i izvan nje optužio je za licemjerje jer se ne protive sankcijama već traže promjenu režima, prenosi Reuters.

Da je embargo krivac za nestašice i teško gospodarsko stanje smatra i meksički predsjednik i poziva na njegovo ukidanje.

"Istina je da ako želimo pomoći Kubi, prvo što treba učiniti je ukinuti blokadu Kube za što se zauzima većina zemalja", rekao je u glavnome gradu Meksiku Lopez Obrador na redovitoj konferenciji za novinare.

Ljevičarski meksički predsjednik je protiv strane intervencije kazavši da njegova zemlja može pomoći "lijekovima, cjepivom, svime što je potrebno, hranom jer su to temeljna ljudska prava" i za njih "nije "potreban politički intervencionizam".

Rusija, saveznica Kube, upozorila je strane države neka se ne miješaju.

"Smatramo neprihvatljivim svako strano upletanje u unutarnja pitanja suverene države kao i svaku rušilačku akciju koja ide za destabiliziranjem stanja na otoku", navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Iznenađene spontanim prosvjedima koji su se proširili Kubom pri čemu je bilo silovitih okršaja sa snagama reda, napose u Havani, kubanske vlasti poručile su da su spremne "po svaku cijenu" braniti revoluciju.

Sjedinjene Države pružile su potporu prosvjednicima i upozorile protiv svakog nasilja prema "mirnim prosvjedima".

Visoka američka diplomatkinja za Latinsku Ameriku Julie Chung napisala je na Twitteru: "Duboko smo zabrinutosti pozivima na borbu na Kubi. Stojimo uz pravo kubanskog naroda na mirno okupljanje. Pozivamo na mir i osuđujemo svako nasilje"

Diplomatski odnosi između Kube i Sjedinjenih Država posve su potonuli za mandata predsjednika Donalda Trumpa nakon kratke epizode pomirbe između 2014. i 2016.u vrijeme predsjednika Baracka Obame.

Trump je zaoštrio embargo koji je na snazi od 1962. od pobjede kubanske komunističke revolucije pravdajući taj potez kršenjem ljudskih prava i potporom službene Havane venezuelskom predsjedniku Nicolasu Maduru.

Prosvjedi se šire društvenim mrežama, a snimke pokazuju mlade ljude kako izvikuju slogane protiv vlade i predsjednika zazivajući promjene.

"Danas je taj dan. Ne možemo više. Nema hrane, nema lijekova, nema slobode. Ne daju nam živjeti. Već smo umorni", rekao je prosvjednik Alejandro za BBC.

Objave na društvenim mrežama pokazuju ljude kako prevrću policijska vozila i pljačkaju neke državne trgovine koje prodaju robu za stranu valutu.

Mnogim Kubancima upravo su te trgovine jedini način da kupe bazične proizvode, ali su cijene u njima visoke, objašnjava BBC.

Od početka pandemije koronavirusa u ožujku 2020. godine, Kubanci su morali čekati u dugim redovima kako bi se opskrbili hranom i bili su suočeni s nedostatkom lijekova, što je izazvalo snažne društvene nemire.

Prosvjed je održan na dan kada je Kuba zabilježila novi dnevni rekord po broju zaraza i smrti od koronavirusa sa 6923 slučaja i 47 smrti u 24 sata. Kuba je ukupno zabilježila 238.491 slučaj i 1537 mrtvih.