U Turskoj se održavaju parlamentarni izbori a islamsko-konzervativna stranka AKP koja je na vlasti već trinaest godina računa da će ih dobiti bez problema čime bi se ojačala pozicija predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Oko 54 milijuna turskih birača može glasovati između 8 i 17 sati po lokalnom vremenu, a prvi rezultati bit će poznati tijekom nedjelje navečer.
Na turskim parlamentarnim izborima ne odlučuje se samo o tome hoće li Erdogan učvrstiti vlast, nego i o budućnosti mirovnog procesa s Kurdima.
Ta dva pitanja neodvojivo su povezana, djelomično i zbog neobično visokog izbornog praga u Turskoj od 10 posto.
Uspije li kurdskoj Stranci narodne demokracije (HDP) preći prag, uzet će mnogo zastupničkih mandata Erdoganovoj Stranci pravde i razvoja (AKP). S Kurdima u parlamentu AKP nema nikakve šanse doći do dvotrećinske većine što joj je krajnji cilj. Ujedno bi to bilo prvi put da neka kurdska stranka bude izravno izabrana u nacionalni parlament. U suprotnom bi AKP, stranka koja vlada Turskom od 2002., mogao imati dovoljno mandata za usvajanje ustavnih reformi i povećanje Erdoganovih ovlasti.
Ankete, koje su u Turskoj iznimno nepouzdane, kazuju da podrška AKP-u pada, a da se HDP vrti oko izbornog praga.
Erdogan se ne natječe na ovim izborima, lani je pobijedio na predsjedničkim nakon što je više od desetljeća bio premijer, ali želi što uvjerljiviju pobjedu svoje stranke kako bi se dodatno učvrstio na vlasti.
Čak i ako AKP ne uspije doći do dvotrećinske većine za promjenu ustava, nema znakova da Erdogan namjerava odustati od smjera koji njegovi kritičari zovu putem u autoritarizam. Erdogan se aktivno uključio u kampanju, na nezadovoljstvo oporbe koja smatra da time krši ustavnu odredbu po kojoj predsjednik države ne smije sudjelovati u stranačkoj politici. Njegov krajnji cilj je, smatraju analitičari, promjena ustava kojom će u Tursku uvesti puni predsjednički sustav.
Njegova povremena nacionalistička retorika ometa mirovni proces s Kurdima koji je počeo 2012. godine. U jednom je trenutku izjavio da "Turska više nema kurdski problem" i isprovocirao gnjev među mnogim skupinama Kurda koji čine 18 posto turskog stanovništva.
Islamistička i vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) na prošlim izborima osvojila je 49,8 posto glasova. Njezin formalno prvi kandidat je premijer Ahmet Davutoglu.
Stranka se zauzima za promjenu ustava i uvođenje predsjedničkog sustava. Za to je potrebna dvotrećinska parlamentarna većina, a nijedna druga stranka to ne podržava. Stranka želi završiti započeti mirovni proces s Kurdima.
Republikanska narodna stranka (CHP) najveća je oporbena stranka. Prije četiri godine osvojila je 26 posto glasova. Tu stranku lijevog centra osnovao je otac moderne turske republike Mustafa Kemal Ataturk. Vodeći kandidat je Kemal Kilicdaroglu.
Ultranacionalistička Stranka nacionalnog pokreta (MHP) na prošlim je izborima osvojila 13 posto i zalaže se za hitan prekid razgovora s Kurdima. MHP želi povećanje izdvajanja za umirovljenike i ratne veterane. Obećava i nižu cijenu struje i veću minimalnu plaću.
Prokurdska Stranka nacionalne demokracije (HDP) prvi se put natječe na izborima. Kao i svaka druga dužnost u stranci i predsjedništvo je podijeljeno između žene Figen Yuksekdag i muškarca Selahattina Demirtasa. Stranka prije svega zagovara manjinska prava. Također su za podizanje minimalne plaće.
Ovi izbori će ostati upamćeni i na divljački bombaški napad na skup Kurda pri čemu je stradalo dvoje ljudi. Jedan od ozlijeđenih na skupu nikako nijen htio propustiti glasanje - potpuno polomljen stigao je na biralište i zaokružio ime svog kandidata....
Respect.
#Turkeyvotes (Man hurt at HDP election rally bomb casts his vote)
pic.twitter.com/WaZdsKbrJd
— Louis Fishman (@Istanbultelaviv)
June 7, 2015
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....