CRNA PROGNOZA

Legendarni bivši britanski zapovjednik: ‘Spremite se za šokove, samo da zbog njih Zapad ne odustane od Kijeva!‘

Svi se slažu: uskoro kreće veliki ruski udar. Mišljenja su podijeljena oko toga gdje će se on dogoditi i kakve će posljedice imati

Putin se nada da će mu friško unovačene snage omogućiti da u narednim mjesecima popravi svoju poziciju na ukrajinskom ratištu

 Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

"Opak sam i strašan. Imam i kandže i zube."

Ruski predsjednik Vladimir Putin to je navodno rekao britanskom premijeru Davidu Cameronu kada su njih dvojica raspravljali o kemijskom oružju koje je tijekom Sirijskog građanskog rata koristio predsjednik Sirije i saveznik Moskve Bašar al-Asad i potezima koje je Rusija spremna povući.

Putin je potom rekao da će strana koja želi uspjeti u tom konfliktu morati posegnuti za barbarskim metodama poput onih koje su Sjedinjene Američke Države koristile u zatvoru Abu Ghraib u Iraku.

"Ja sam bivši KGB-ovac", dodao je Putin. Iako je ruski predsjednik spomenuto rekao u polušali, bilo je jasno da je u toj šali bilo dosta istine.

Putin je tijekom rata u Ukrajini pokazao da je spreman koristiti strah kao oružje. Njegova vojska konstantno napada, muči i siluje civile. Unatoč tome i opetovanim napadima na civilnu infrastrukturu, ruski predsjednik još uvijek nije uspio poraziti Ukrajince i Ukrajinu.

Ruski će predsjednik u narednim tjednima pokrenuti novu ofenzivu i mnogi strahuju da tijekom iste mogao pokazati i kandže i zube. Rusija u Ukrajini nije opravdala svoj status vojne velesile, a ukrajinske su joj snage u godini dana ratovanja nanijele i par vrlo bolnih poraza. Putin se za vrijeme istih crvenio od sramote.

Ruskom čelniku očajnički treba pobjeda, međutim Ukrajinci su se pokazali kao vrlo sposoban protivnik, a podršku im daje gotovo kompletni Zapad.

Postavlja se stoga pitanje - može li Putin pobijediti?

image
Yasuyoshi Chiba/Afp

Invaziju na Ukrajinu koju je ruski predsjednik naredio prije nešto manje od godinu dana obilježile su greške i krive procjene. Putin je podcijenio ukrajinske trupe, precijenio svoje te evidentno nije računao s tim da će SAD i Europa toliko stati iza Kijeva. Kijev nije pao u prvim danima rata, a Ukrajina je do studenog vratila više od pola svog teritorija koji je Rusija okupirala tijekom prvih par tjedana rata. Posrtaji Moskve u Ukrajini rezultirali su vrlo javnim svađama među ruskim vojnim liderima i drugim kremaljskim moćnicima, piše Politico.

Jedina veća pobjeda koju su ruske snage u ratu unazad nekoliko mjeseci ostvarile bilo je protjerivanje Ukrajinaca iz grada Soledara u Donjeckoj oblasti. Drugu bi pobjedu mogli ostvariti u Bahmutu. Međutim, te im pobjede nisu donijele ništa značajno, a obje su strane u njima izgubile puno. Neki zapadni stručnjaci čak misle da su se Ukrajinci iz tih strateški nebitnih mjesta trebali povući kako bi sačuvali snagu. Slična se situacija u studenom dogodila u Hersonu. Rusi su se u njemu zadržali znatno dulje nego što su trebali i to ih je skupo koštalo.

Putin se nada da će mu friško unovačene snage omogućiti da u narednim mjesecima popravi svoju poziciju na ukrajinskom ratištu.

Ukrajinci očekuju da će Rusi u pravi napad krenuti netom prije proljeća. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov prije par je dana rekao da je moguće da su Rusi na teritorij Ukrajine koji kontroliraju prebacili možda čak i 500 tisuća vojnika te da se pripremaju za velik udar. Reznikov smatra da je moguće da će se napad dogoditi oko prve godišnjice rata.

Drugi ukrajinski dužnosnici drže da će Rusija napasti u ožujku i to prije nego što u Ukrajinu stignu borbeni tenkovi koje joj je Zapad poslao. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će u budućim ruskim napadima sudjelovati još više trupa jer Rusija želi slomiti ukrajinsku obranu.

Rusi će vjerojatno prvi krenuti na Donbas. Ukrajinski mediji navode da je Putin svojim trupama naredio da do kraja ožujka zauzmu Donjecku i Lugansku oblast.

Drugi ukrajinski dužnosnici i zapadni vojni analitičari smatraju da bi Rusi mogli pokušati zbuniti Ukrajince. Nagađa se da bi finta mogla doći iz Bjelorusije te da bi mogla nalikovati napadu na Kijev, koji se dogodio na samom početku rata. Međutim, ukrajinski obrambeni dužnosnici kažu da se u Bjelorusiji nalazi tek 12 tisuća ruskih vojnika te da to nije dovoljno za diverziju. Što se tiče Ukrajine, Rusi i Bjelorusi naoko tamo zaista izvode vojne vježbe.

image
Ihor Tkachov/Afp

"Novi napad na Kijev baš i nema smisla", rekao je američki stručnjak za ruske oružane snage Michael Kofman. "Operacije koje bi za cilj imale prekidanje linija opskrbe na zapadu Ukrajine ili zauzimanje nuklearne elektrane kod grada Rivne bile bi isplativije, međutim one zahtijevaju znatno više trupa nego što ih Rusija trenutno ima u Bjelorusiji", dodao je Kofman.

Još se uvijek ne zna gdje će točno Rusija napasti Ukrajinu. Zapadni vojni stručnjaci kažu da nije izgledno da će Rusi Ukrajince napasti duž 600 kilometara dugačke zmijolike fronte. Vjerojatnije je da će istovremeno napasti nekoliko ključnih mjesta kao što su Kremina i Liman u Luganskoj oblasti, Zaporižja te sela i gradove na jugu Donjecke oblasti. Toj tezi u prilog idu i manevri koje su Rusi dosad poduzeli.

Ruske trupe u Luganskoj oblasti evakuiraju civile koji se nalaze pored dijelova oko fronte koje kontroliraju. Guverner Luganske oblasti Serhij Hajdaj vjeruje da se to radi kako bi se s tog teritorija protjerali ukrajinski špijuni i lokalci koji artiljeriji dojavljuju ruske pozicije. "Mnogo se vojnika prebacuje u tu oblast i (Rusi) se definitivno pripremaju za nešto na istočnoj fronti", rekao je Hajdaj.

Ukrajinski ministar obrane Reznikov rekao je da će Rusi istovremeno napasti s istoka i juga. Napad s juga krenut će iz Zaporižje. Na istoku će se fokusirati na Donjeck i Lugansk. Ukrajinski vojni lideri rekli su u utorak da su Rusi ispitivali snagu ukrajinske obrane na pet punktova diljem fronte. Rečeno je da su napadali područje oko Kupjanska u Harkivskoj oblasti te Liman, Bahmut, Avdivku i Novopavlivku na istoku Donjecke oblasti.

Rusi, međutim, neće ostvariti ništa ako ne porade na logistici i koordinaciji između pješaštva, oklopnih vozila, artiljerije i zračnih snaga. Kada je Putin u siječnju ove godine na mjesto zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini postavio generala Valerija Gerasimova, Ministarstvo obrane Rusije reklo je da vojska mora poboljšati suradnju između različitih vodova.

image
Aris Messinis/Afp

Analitičar Kofman kaže da se čini da je Rusija riješila većinu svojih logističkih problema te da su današnje priče o problemima naklapanja i anegdote. Politico piše da će eventualni ruski uspjeh ovisiti o tome koliko je Gerasimov uspio novake podučiti kombiniranom ratovanju. Politico tvrdi da postoje sumnje da vrijeme koje je dobio za edukaciju nije ni približno dovoljno.

Kofman smatra da bi se Ukrajina trebala koncentrirati na obranu te pustiti Ruse da se izmore te da bi vlastitu ofenzivu trebala pokrenuti na proljeće. Tada će, kaže, imati više municije, bolje obučene trupe i kvalitetniju opremu, a i ruska bi obrana mogla biti slabija.

Proruski se vojni blogeri slažu s tim stajalištima. Oni već neko vrijeme traže da se provede još jedna sveobuhvatnija mobilizacija kako bi se Rusi u Ukrajini mogli osoviti na noge i krenuti u jače napade.

Zapadni vojni analitičari smatraju da Ukrajinci i Rusi trenutno raspolažu s istim brojem boraca. Kako vojni udžbenici i konvencionalno shvaćanje ratovanja kaže da napadača mora biti barem triput više od branitelja, Gerasimov će morati pronaći još dosta vojnika kako bi realizirao Putinove planove i želje.

image
Sergey Bobok/Afp

Drugi, međutim, strahuju da Rusija ima dovoljno vojnika za velike proboje. Richard Kemp, legendarni bivši zapovjednik u britanskoj kopnenoj vojsci, predviđa da će Rusi u narednim tjednima ostvariti velike dobitke. "Moramo biti realni jer bi inače ti šokovi koji će nastupiti oslabiti volju Zapada da nastavi podupirati Kijev", rekao je Kemp. Strahuje se da bi velike pobjede Rusa u Donbasu mogle Zapad nagnati da počne inzistirati na pregovorima.

Ima i analitičara koji smatraju da Ukrajina može izdržati ruske napade jer Gerasimov nema dovoljno vojnika te da bi oprezni Putin mogao oslabiti šanse Rusa da trijumfiraju u Ukrajini.

"Putin želi izbjeći riskantne situacije koje bi mogle ugroziti njegovu poziciju u Rusiji ili dovesti do međunarodne eskalacije. S obzirom na to da su njegovi ciljevi maksimalistički i nerealni, morat će prije ili kasnije povući par riskantnih poteza. Ako to ne učini, svoj naum nikad neće ostvariti", stoji u ovotjednoj analizi Instituta za proučavanje rata (ISW).

Iako ISW Putina drži opakim i opasnim, ruski predsjednik "još uvijek nije povukao poteze koji su potrebni da spasi svoj rat".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 20:01