Litavski predsjednik Gitanas Nauseda je, kako se čini, na putu da osigura svoj drugi i posljednji mandat na dužnosti šefa države nakon prvog kruga izbora održanog u nedjelju, nakon kampanje usmjerene na sigurnosna pitanja diljem Baltika u jeku ruskog rata protiv Ukrajine.
Rezultati pokazuju da je Nauseda (59) osvojio 44 posto glasova, malo manje od 50 posto, koliko bi mu bilo potrebno da osigura reizbor u prvom krugu glasanja. Na drugom mjestu je premijerka Ingrida Simonyte (49) s 20 posto osvojenih glasova.
Drugi krug izbora između Nausede i Simonyte zakazan je za 26. svibnja.
Obraćajući se novinarima nakon završetka glasanja, Nauseda je obećao da će nastaviti s pritiskom na zapadne saveznike da povećaju vojnu potporu Ukrajini.
"Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je sve rekao. Oni ne trebaju naše izjave dobre volje, one nisu od koristi u borbi, oni trebaju protuzračnu obranu i sve dok je ne dobiju Ukrajina će biti ranjiva", rekao je Nauseda.
Diljem regije, glasači su zabrinuti da bi Baltik, kojim se nekoć upravljalo iz Moskve, mogao biti meta ruske agresije u budućnosti.
Nešto više od polovice Litavaca vjeruje da je ruski napad moguć ili čak vrlo vjerojatan, pokazala je anketa ELTA/Baltijos Tyrimai. Litavska obavještajna služba u ožujku je rekla da je Rusija na putu jačanja svojih vojnih sposobnosti duž granice s NATO-om.
Moskva je više puta zapadna nagađanja da bi Rusija mogla napasti članicu NATO-a odbacila kao glupost.
Ipak, napetosti u regiji rastu. Većina kandidata koji se natječu na nedjeljnim izborima, uključujući Simonytea i Nausedu, rekli su nacionalnoj televiziji da kod kuće drže zalihe hrane za slučaj vojnog sukoba.
I Nauseda i Simonyte zagovaraju povećanje izdvajanja za obranu na najmanje tri posto BDP-a kako bi se financirala modernizacija vojske i infrastrukture.
Dok se slažu oko politike prema Rusiji, dva glavna kandidata Nauseda i Simonyte razlikuju se po pitanjima kao što su istospolna građanska partnerstva, čemu se Nauseda protivi, te imaju povijest oštrih svađa i odbijanja međusobnog razgovora.
Predsjednik Litve ima poluizvršnu ulogu. Nalazi se na čelu oružanih snaga i predsjeda vrhovnim tijelom za obranu i nacionalnu sigurnost te predstavlja zemlju na sastancima EU i NATO-a.
Zajedno s vladom vodi vanjsku i sigurnosnu politiku, može staviti veto na zakone i može imenovati najviše dužnosnike, poput sudaca i tužitelja i guvernera središnje banke.
Nauseda je 2019. pobijedio Simonyte, bivšu ministricu financija, u drugom krugu predsjedničkih izbora sa 66 posto glasova.
Simonyte se također suočava s teškim ispitom na općim izborima u listopadu, dok vladine stranke zaostaju u anketama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....