London: Ne damo 100 milijardi eura EU: Morate platiti

"To nije kazna, to nije račun za Brexit. Riječ je samo o sređivanju računa. Nitko ne govori da se od Velike Britanije traži bjanko ček, to nije tako ozbiljna stvar", rekao je jučer glavni pregovarač EU za izlazak Velike Britanije iz članstva Michel Barnier, kako prenosi AFP.

Naime, pitanje ispunjavanja financijskih obveza Londona prema Bruxellesu tijekom pregovora o Brexitu postalo je jedna od ključnih spornih točaka cijelog procesa, posebno nakon što se utvrdilo da je riječ o 100 milijardi eura.

Bilo je 60

David Davis, britanski ministar za Brexit, jučer je odrješito odbacio bilo kakvu mogućnost da Britanija plati taj račun jer će svota biti definirana tek na kraju pregovora. Dosad se govorilo o 60 milijardi, čemu se London također protivio, a jučer je Financial Times objavio vijest iz Bruxellesa da je riječ o 100 milijardi. Davis je bio jasan: "Nećemo platiti 100 milijardi". No, i Barnier se složio s Davisom: "Moramo sravniti račune iz prošlosti, ali dok ne budemo imali preciznu metodologiju izračuna, ne možemo reći definitivne brojke". Velika Britanija je zajedno s ostalim članicama prihvatila višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. i EK traži da ona poštuje obveze koje je preuzela.

Tako je ova vijest zasjenila glavnu priču iz Bruxellesa, a to je trebalo biti predstavljanje plana Europske komisije za pregovore s Velikom Britanijom koji je jučer poslan Europskom vijeću. Barnier je upozorio da pregovori neće biti lagani, da su vrlo kompleksni i iluzorno je očekivati da neće utjecati na svakodnevni život građana kako EU tako i Velike Britanije.

Nema vremena

Posebno je naglasio važnost vremena jer je došlo do novog odgađanja početka budući da je britanska premijerka Theresa May sazvala parlamentarne izbora za 8. lipnja. Pregovori, dakle, mogu početi tek kad se formira nova vlada.

Barnier je rekao kako se nada da bi se do studenoga mogao postići dovoljan napredak o pravima građana, europskih državljana u Velikoj Britaniji i britanskih u EU te o financijskoj nagodbi, čime bi se omogućilo da počnu pripreme za buduće trgovinske odnose. Naime, na večeri prije tjedan dana došlo je do oštrih riječi između premijerke May i Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, koji je odbacio ideju da se pregovori o raskidu odnosa održavaju istodobno s novim sporazumom o trgovačkim vezama. Budući da je sada vrijeme postalo ključni problem, pojavila se vrlo izgledna opasnost da pregovori ne budu gotovi do 29. ožujka 2019., dvije godine od dana kad je Britanija izvijestila EK o odluci da napusti članstvo, te da Brexit bude dovršen, ali bez novog sporazuma o odnosima. To je najgora mogućnost za obje strane.

Pregovaračke smjernice obuhvaćaju četiri glavna područja. Prioritet ovih pregovora je zaštita položaja i prava građana 27 država članica EU u Ujedinjenom Kraljevstvu te položaja i prava građana Ujedinjenog Kraljevstva u 27 država članica EU.

Pozitivno

Za to je ministar Davis jučer poslao pozitivan signal izjavom kako London želi da državljani EU koji već žive u Velikoj Britaniji nakon Brexita uživaju veoma slična prava kao i sada te da se tako riješi i status britanskih državljana koji žive u članicama EU. Njegov se stav razlikuje od stava premijerke Therese May koji je navodno iznijela na nedjeljnoj večeri s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.

Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung je o tom sastanku izvijestio kako je britanska čelnica tada rekla da neće biti problem riješiti to pitanje tako da se državljani EU u Britaniji tretiraju kao državljani trećih zemalja.

Druga faza

Juncker je tada navodno odgovorio da bi to predstavljalo velik problem jer državljani EU trenutačno uživaju velik broj posebnih prava u Britaniji, uključujući i zdravstvenu zaštitu.

U preporuci EK navodi se da se prije prelaska u drugu fazu mora postići dogovor o načelima financijskog poravnanja.