BUNKER V. ZELENSKOG

Lozinku mijenja svaki dan, unutra ne zna ni koliko je sati, a zbog snajpera pribjegava ekstremima...

Samo u jednom tjednu tri je puta pokušan atentat na njega, zbog čega vlada i danas radi okružena izuzetnim mjerama sigurnosti

Volodimir Zelenski

 Ukraine Presidency/ukrainian Pre/Zuma Press/Profimedia/Ukraine Presidency/ukrainian Pre/zuma Press/profimedia

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski živi i radi u betonskom bloku zgrada, okruženom neprobojnim prstenovima osiguranja. Zaštićen je kao u bunkeru, piše reporter londonskog Timesa koji je dobio pristup Bankovoj, kompleksu vladinih zgrada u Kijevu.

Unutra je mračno, debelim zavjesama prekriveni su prozori kao zaštita od zračnih napada, ili snajpera, navodi britanski list. S vanjske strane prozori i vrata zaštićeni su vrećama pijeska, vreće pijeska naslagane su i po monumentalnom unutrašnjem stepeništu. Kontrolne točke s naoružanim vojnicima nalaze se u svakoj ulici oko kompleksa, od pješaka se traži tajna lozinka, koja se svakodnevno mijenja. Obično je to neka besmislica, koju bi Rusima bilo teško izgovoriti.

Stroga tajna

Od početka rata puno je puta pokušan atentat na Zelenskog, navodi Times. Oleksij Danilov, šef Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je jednom da je samo u jednom tjednu bilo tri pokušaja atentata.

Prva dva mjeseca od početka ruske invazije Zelenski je doista živio u podzemnom bunkeru, u skloništu. Godinu dana kasnije, u zamračenom, teško utvrđenom vladinom kompleksu nitko se ne obazire kad čuje sirene za zračnu opasnost. Bunker je korišten samo jednom u posljednjih nekoliko mjeseci, piše Times, ljetos nakon što su dobili obavještajnu informaciju da Rusi planiraju napad na sjedište vlade.

image

Volodimir Zelenski

Ukrainian Presidential Press Off/Zuma Press/Profimedia/Ukrainian Presidential Press Off/Zuma Press/Profimedia

Čim je Rusija napala 24. veljače prošle godine, Zelenski je proglasio izvanredno stanje. Vodeći službenici odmah su pozvani u podzemni bunker, uz naredbu da tu ostaju do daljnjega. "Ne vidite sunce, ne znate koliko je sati", žali se jedan sugovornik. Plan je bio ostati pod zemljom tjedan dana. To se pretvorilo u dva mjeseca. Oni koji su pozvani da žive uz predsjednika u podzemnom bunkeru morali su potpisati da nikome neće odati niti jednu pojedinost. Niti o hrani koju su jeli. Izolirani pod zemljom, pratili su rat preko svojih mobitela.

Kako su se Rusi povlačili od Kijeva, Zelenski je izašao iz podzemlja, no sjednice vlade mjesecima su se održavale pod zemljom, na stanici metroa Maidan, gdje je rock grupa U2 odsvirala koncert u svibnju prošle godine.

Kijev danas izgleda poput bilo koje užurbane prijestolnice: ljudi idu na posao, u teretane i kino, u barove i restorane. Kad se vraćaju s posla, glavne ceste su zakrčene. No zemlja trpi česte nestanke struje nakon što su Rusi ozbiljno oštetili energetsku infrastrukturu.

Noćni klubovi

Vlasti su pozvale građane da štede struju, no često je nestane bez upozorenja, zbog preopterećenja mreže. Zato se zujanje generatora čuje u restoranima, trgovinama i drugdje. Iako je na snazi policijski sat nakon 23 sata, rade i noćni klubovi. Kijev i njegovi ljudi prilagodili su se životu u ratu. Naizgled je sve normalno, ali na igralištima je malo djece: puno majki je s djecom pobjeglo u sigurnije dijelove zemlje i svijeta. "Najgore nam je što ne možemo planirati budućnost", mnogi su povjerili britanskom novinaru.

image

Volodimir Zelenski

Ukraine Presidents Office/Alamy/Alamy/Profimedia/Ukraine Presidents Office/alamy/alamy/profimedia

Prioritet za vladu je održati gospodarstvo. Od početka rata Ukrajina je doživjela pad BDP-a od 20-30 posto. To je žestoka kriza, ali opet bolje nego što su očekivali. Ukrajina je izbjegla bankrot kad se prošlog ljeta izravno obratila Njemačkoj za dodatnu financijsku podršku, tumači Times. Polovica državnih prihoda sada dolazi od strane pomoći, a značajan dio ostatka ovisi o poljoprivrednoj industriji. Ukrajina inače daje 15 posto svjetskog kukuruza, 10 posto svjetske pšenice, 15 posto ječma i gotovo polovicu suncokretova ulja. Zbog rata poljoprivrednici dobivaju bitno manje novca, jer je logistika jako poskupjela. Prije rata trošak prijevoza od polja do luke bio je oko 30 dolara, a u ovom trenutku je najmanje 100 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 18:56