Mađarska i Poljska ne odustaju od prijetnji vetom: EU bi se mogla naći na pragu nove velike krize

Dogovorom koji su prošli tjedan postigli Europski parlament i Vijeće EU o Višegodišnjem financijskom okviru i Fondu za oporavak, ukupne vrijednosti veće od 1800 milijardi eura, otvoren je put prema njihovu konačnom usvajanju, ali još postoji opasnost da Mađarska i Poljska blokiraju usvajanje u Vijeću.

U ponedjeljak je to pitanje bilo na dnevnom redu veleposlanika država članica (COREPER) koji pokušavaju potvrditi nedavno postignuti dogovor koji uključuje i uvjetovanje korištenja sredstava poštivanjem načela vladavine prava. Upravo to povezivanje je razlog što su mađarski premijer Viktor Orbán i poljska vlada najavili mogućnost veta.

Ti financijski paketi su veliki, ali i pravno komplicirani jer će se za paket iz kojeg će se državama članicama davati izravna pomoć bespovratnim sredstvima ili putem povoljnih kredita, EU morati zaduživati na financijskim tržištima u ime svih država članica. Zbog toga je potrebno da određene odluke jednoglasno usvoje i ratificiraju sve države članice.

U principu, Mađarska i Poljska ne mogu blokirati Mehanizam o uvjetovanosti, za što je dovoljna kvalificirana većina u Vijeću, ali mogu druge dijelove paketa za koji se traži konsenzus. U to spadaju i uredba o Višegodišnjem financijskom okviru (sedmogodišnjem proračunu EU) te odluka o gornjoj granici proračunskih prihoda.

Mađarska i Poljska najavile su da neće podržati dogovoreni paket ako se ostane pri dogovorenom tekstu o uvjetovanosti vladavinom prava, što bi dovelo EU u novu krizu u vrijeme kad se sve države suočavaju s pandemijom i kad je nužno što prije početi s planovima oporavka.

Već je jasno kako prijašnji cilj, da cijeli postupak bude dovršen do kraja godine, neće biti ostvaren.

"U slučaju blokade mi možemo poslati pismo Europskom parlamentu u kojem ćemo reći da se slažemo s dogovorom koji je postignut s predstavnicima Parlamenta, iako smo taoci jedne ili dvije članice", rekao je u ponedjeljak europski diplomatski izvor o nastojanjima za kompromis.

Paketi su najprije dogovoreni na summitu šefova država ili vlada EU u srpnju kada su postigli politički dogovor, prema kojem će sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. iznositi 1074 milijarde eura, a Plan za oporavak (EU buduće generacije) 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći, a ostatak putem povoljnih kredita.

Prošli tjedan, nakon skoro tri mjeseca pregovora, postignuto je suglasje i s Europskim parlamentom te je osigurano dodatnih 15 milijardi eura, ali bez potrebe za dodatnim doprinosom država članica, odnosno kroz takozvane nove vlastite izvore EU, poput naplate kazni koje Komisija određuje tvrtkama zbog kršenja pravila o tržišnom natjecanju.

Hrvatska će ukupno od paketa za oporavak i sedmogodišnjeg proračuna EU imati na raspolaganju više od 22 milijarde eura.

Europska je komisija u nedavnim ekonomskim prognozama napomenula kako će ova sredstva, uz domaću potrošnju, imati ključnu ulogu u gospodarskom rastu nakon velikog pada zbog krize u Hrvatskoj.