mijenjajte navike

Stručnjaci savjetuju koju hranu trebamo odmah prestati jesti da smanjimo rizik od raka: ‘Ovo je kancerogen prve klase!‘

Vjeruje se da je 80 posto ukupno dijagnosticiranih slučajeva karcinoma kolorektuma posljedica loših prehrambenih navika

 Ilustracija/Shutterstock

Uživate u sendviču sa slaninom, nekoliko kriški chorizo salame i krigli piva? Ovo biste trebali izbaciti sa jelovnika ako želite smanjiti rizik od raka, savjetuju britanski stručnjaci za rak i dijetetičari, te dodaju da kemikalije dodane mesu, kao i alkohol, te prekomjerna konzumacija šećera i masti mogu povećati rizik od raka crijeva, dojke i jetre. Istina je, sve vrste raka nije moguće izbjeći, ali izbacivanjem određenih namirnica iz prehrane rizik obolijevanja od malignih bolesti može se znatno smanjiti. Što bismo dakle, trebali prestati jesti?

Stručnjaci savjetuju da iz prehrane izbacimo, ili konzumaciju svedemo na najmanju moguću mjeru - prerađeno meso, crveno meso, slatku i prženu hranu te alkohol. Stručnjaci su toliko sigurni da prerađeno meso uzrokuje rak da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala kao ‘kancerogen prve klase‘, u istom rangu kao pušenje i alkohol.

Kako preporuke britanskih liječnika komentira prof. dr. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica sa Odjela za internu medicinu, Jedinica za kliničku prehranu KBC Zagreb

​- Britanski stručnjaci u pravilu navode sve ključne elemente povezanosti hrane i malignih bolesti. Naime, utvrđeno je da se u razvijenim zemljama otprilike 30 do 40 posto ukupno dijagnosticiranih karcinoma u muškaraca te čak do 60 posto u žena može povezati s različitim prehrambenim čimbenicima, što prehranu stavlja na visoko drugo mjesto preventabilnih uzroka ovih opasnih bolesti, odmah nakon pušenja. Također je utvrđeno da su otprilike 1/5 do 1/3 najčešćih oblika karcinoma, posebno karcinoma dojke, kolona, endometrija bubrega i jednjaka, posljedica neadekvatne tjelesne mase i nedostatka tjelesne aktivnosti.

image

Darija Vranesic Bender, klinička nutricionistica sa Odjela za internu medicinu, Jedinica za kliničku prehranu KBC Zagreb

image

Darija Vranešić Bender: "Čimbenici koji vjerojatno povećavaju rizik uključuju prekomjeran unos mesnih prerađevina, ultraprocesiranih namirnica i soli te konzumacija prevruće hrane i napitaka"

Marko Todorov/Cropix/Cropix

- Koji su još čimbenici koji povećavaju rizik oboljevanja od malignih bolesti?

- Prehrambeni čimbenici za koje postoje snažni dokazi da povećavaju rizik za razvoj karcinoma jesu i pretilost, prekomjeran unos alkohola, aflatoksina i drugih toksina te procesiranih namirnica bogatih solju. Čimbenici koji vjerojatno povećavaju rizik uključuju prekomjeran unos mesnih prerađevina, ultraprocesiranih namirnica i soli te konzumacija prevruće hrane i napitaka. Mogući su zaštitni čimbenici konzumacija voća i povrća te redovita tjelesna aktivnost, ističe Vranešić Bender, te podsjeća na ulogu prehrane u etiologiji nekih oblika karcinoma.

- Dokazi o utjecaju prehrane na rizik od razvoja karcinogenih bolesti prikupljeni su na temelju brojnih, različito dizajniranih istraživanja. Primjerice vrlo važne hipoteze postavljene su na osnovi promatranja veza između konzumacije hrane i incidencije karcinoma u različitim regijama, kao i na osnovi promatranja promjena u stopi pobola od karcinoma među populacijom nakon migracije iz jedne regije u drugu. Snažne dokaze o utjecaju prehrane na razvoj različitih oblika karcinoma iznjedrila su istraživanja u kojima su se uspoređivale prehrambene navike oboljelih od karcinoma i kontrolnih ispitanika. Mnoga su od ovih opservacijskih humanih istraživanja potvrđena i eksperimentalnim istraživanjima na životinjama.

- Često se ističu podaci o povezanosti prehrane i karcinoma želuca!?

- Znatan broj dokaza pokazuje da visok unos hrane konzervirane solju, posebno mesa i mesnih prerađevina, kao i same soli, povećava rizik za razvoj karcinoma želudca, dok prehrana koju obilježava visok unos voća i povrća taj rizik smanjuje. Infekcija bkterijom Helicobacter pylori također se povezuje s povećanim rizikom za razvoj karcinoma želudca. Jedno je od važnih područja istraživačkog interesa veza između infekcije spomenutom bakterijom i konzumacije određenih vrsta namirnica te mogućnost da se prehranom mijenja rizik za razvoj karcinoma jednom kad je do infekcije već došlo.

image

Vjeruje se da je 80 posto ukupno dijagnosticiranih slučajeva karcinoma kolorektuma posljedica loših prehrambenih navika

Ilustracija/Shutterstock

- I karcinom kolorektuma se povezuje s lošim prehrambenim navikama!?

- Tako je. Incidencija karcinoma kolorektuma u razvijenim je zemljama gotovo deset puta veća u odnosu na zemlje u razvoju, a vjeruje se da je 80 posto ukupno dijagnosticiranih slučajeva ovog oblika karcinoma posljedica loših prehrambenih navika. Određeni aspekti zapadnjačkog načina prehrane smatraju se vodećim čimbenicima rizika za razvoj karcinoma kolorektuma. Prema rezultatima nekih istraživanja visok unos mesa, posebno prerađenog i konzerviranog solju, te visok unos masnoća povećavaju rizik od spomenute bolesti, dok povećan unos voća i povrća, prehrambenih vlakana, folne kiseline te kalcija povoljno djeluje na smanjenje rizika.

- Vrlo učestali karcinom dojke u žena bilježi se na razvijenom zapadu, ali ne i u nerazvijenim zemljama i Japanu! Kako to objasniti?

- Karcinom dojke drugi je najčešći oblik karcinoma općenito i najčešći oblik karcinoma u žena. Incidencija karcinoma dojke otprilike je pet puta veća u razvijenim nego u nerazvijenim zemljama i u Japanu. Prehrambeni čimbenici za koje je prilično dobro dokumentirano da utječu na etiologiju karcinoma dojke uključuju pretilost i konzumaciju alkohola. Postoje podaci prema kojima pretilost povećava rizik od razvoja karcinoma dojke u žena u postmenopauzi za 50 posto. Također, čitav niz istraživanja upućuje na postojanje veze između konzumacije alkohola i rizika od karcinoma dojke. Uočeno je da konzumacija prosječno jednog alkoholnog pića svaki dan povećava rizik za razvoj karcinoma za 10 posto.

- Neka istraživanja povezuju prehranu i sa rizikom oboljevanja od karcinom prostate!?

- Prehrana bogata crvenim mesom, mliječnim proizvodima i životinjskim masnoćama često se povezuje s povećanim rizikom razvoja karcinoma prostate, no rezultati istraživanja iz ovog područja još su uvijek kontradiktorni zbog čega su potrebna daljnja istraživanja. S druge strane, istraživanja pokazuju da bi unos vitamina E i selena mogao preventivno djelovati na razvoj karcinoma prostate. Također, velik broj istraživanja koji se bavio promatranjem veze između unosa likopena i smanjenja rizika od razvoja karcinoma dao je pozitivne rezultate.

Aktualne prehrambene preporuke

Trenutačne prehrambene preporuke kreirane s ciljem prevencije razvoja karcinoma uglavnom su nastale na osnovi epidemioloških istraživanja koja su uspoređivala prehrambene navike različitih zemalja s niskom i visokom incidencijom određenih oblika karcinoma. Te se preporuke mogu svesti na šest osnovnih koraka prevencije:

• održavanje adekvatne tjelesne mase tako da indeks tjelesne mase bude u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2

• redovito provođenje tjelesne aktivnosti

• ograničena konzumacija alkohola, najviše 1 jedinica dnevno (ne svaki dan u tjednu)

• adekvatan unos raznovrsnog voća i povrća, najmanje 400 g, a poželjno 800 g dnevno

• ograničen unos zasićenih masnoća i soli

• ograničen unos ultraprocesiranih proizvoda, posebno mesa i mesnih prerađevina.

Kako treba izgledati uravnotežena prehrana?

• Svaki dan jedite najmanje 5 porcija raznog voća i povrća. Računa se sve svježe, smrznuto, sušeno i konzervirano voće i povrće

• Temeljite obroke na krumpiru, kruhu, riži, tjestenini ili drugim škrobnim ugljikohidratima, idealno cjelovitim žitaricama

• 30 grama vlakana dnevno: To je isto kao da jedete sve od sljedećeg: 5 porcija voća i povrća, 2 keksa od integralnih žitarica, 2 debele kriške integralnog kruha i veliki pečeni krumpir s korom

• Konzumirajte neke mliječne proizvode ili mliječne alternative (kao što su napitci od soje) birajući opcije s nižim udjelom masti i šećera

• Jedite malo graha, mahunarki, ribe, jaja, mesa i drugih proteina (uključujući 2 porcije ribe svaki tjedan, od kojih jedna mora biti masna)

• Birajte nezasićena ulja i namaze te ih konzumirajte u malim količinama

• Pijte 6-8 čaša vode dnevno

• Odrasli bi trebali unositi manje od 6 g soli i 20 g zasićenih masti za žene ili 30 g za muškarce dnevno

Koja je klasifikacija kancerogena?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira tvari prema razini sigurnosti da tvar može izazvati rak. Međutim, ova klasifikacija ne ukazuje na razinu rizika povezanu s izloženošću.

Što znače kategorije?

Grupa 1

Znači da je kancerogen za ljude i postoji dovoljno dokaza da može izazvati rak kod ljudi. To uključuje pušenje duhana, sunčevo zračenje i alkohol.

Grupa 2A

Ako je nešto u ovoj kategoriji, to znači da postoje ograničeni dokazi da uzrokuje rak kod ljudi. Ali i da postoji dovoljno dokaza u pokusima na životinjama.

Konzumacija crvenog mesa i rad u noćnim smjenama spadaju u ovu kategoriju.

Grupa 2B

Znači da postoje ograničeni dokazi da uzrokuje rak kod ljudi i nedovoljno dokaza u pokusima na životinjama. Ova kategorija uključuje ispušne plinove olovnih i benzinskih motora.

Grupa 3

Ovo je najniža razina sigurnosti. To znači da postoje neadekvatni dokazi da uzrokuje rak kod ljudi i neadekvatni dokazi iz pokusa na životinjama.

Pijenje kave, sirove nafte, žive i paracetamola spadaju u ovu kategoriju.

Izvor: WHO

Laički rečeno, to znači da su dokazi da prerađeno meso uzrokuje rak jaki koliko i dokazi da to čine alkohol i pušenje, a ne da su kancerogeni kao te tvari.

‘Povećanje rizika od raka s prerađenim mesom prilično je skromno‘, objasnio je dr. Mellor.

‘Rizik od 18 posto za svakih dodatnih 50 g slanine ili kobasica zvuči veliko, ali na 1000 ljudi to može predstavljati dva dodatna slučaja raka debelog crijeva kod onih koji jedu prerađeno crveno meso.‘

Ali povećani rizik je i dalje prisutan pa NHS preporučuje da ljudi koji jedu puno prerađenog i crvenog mesa trebaju smanjiti na 70 g ili manje dnevno.

To je jednako - tri šnite šunke, dvije šnite slanine ili mali goveđi burger.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:32