DIKTATURA

Ministar policije Bjelorusije: ‘Dosta je, na prosvjednike počinjemo pucati!‘

U Minsku i mnogim drugim većim gradovima Bjelorusije, od 9. kolovoza traju protesti zbog, kako kažu, lažiranja izbornih rezultata
 Stringer/AFP

Policija i specijalci neće se povući s ulica, a u slučaju radikalizacije prosvjeda moći će upotrijebiti i bojevu municiju, zaprijetio je strogo Genadija Kazakevič, bjeloruski ministar unutarnjih poslova, prosvjednicima koji evo već dva mjeseca uporno protestiraju i traže odlazak s vlasti Aleksandra Lukašenka, koji zemljom vlada od 1994. godine.

U Minsku i mnogim drugim većim gradovima Bjelorusije, od 9. kolovoza traju protesti zbog, kako kažu, lažiranja izbornih rezultata, ali režim Lukašenka, kojeg jedino još podupire Moskva, na to ne obraća pažnju. EU, SAD i mnoge druge zemlje ne priznaju rezultate kolovoških izbora te odbijaju prihvatiti legitimnost i legalnost njegove vlasti. Studenti su već mjesecima na ulicama, a priključili su im se i radnici nekih velikih bjeloruskih tvornica, ali Lukašenko se još oslanja na represivni aparat te na ruralna područja gdje još uvijek ima podršku.

Genadija Kazakevič, svoju je odluku o "uporabi bojeve municije" (policija je do sada koristila gumene metke, a trojica prosvjednika do sada su ubijena) opravdava, kako kaže, sve "agresivnijim i bezočnijim ponašanjem prosvjednika" te da se ne radi o "običnim nezadovoljnicima" već, kako je rekao, "organiziranim i dobro (u inozemstvu) istreniranim radikalima, huliganima, anarhistima, plaćenicima te profesionalnim izazivačima nereda". No, Lukašenko sve represivnijim i nasilnijim metodama odgovara na prosvjede koji ne posustaju i koji obuhvaćaju sve veće slojeve društva.

Suzavac i dimne bombe

Tako je policija ovih dana bacala suzavac te koristila dimne bombe na mirnu šetnju penzionerki ulicama Minska pod parolom "Bake uz narod", a privedeno je 67 umirovljenika - prosvjednika. Režim, očito je, sve je više nervozan, jer protest nikako da splasne.

Lukašenko optužuje za prosvjede "vanjski utjecaj" - u prvom redu iz EU-a, a posebno se apostrofira negativan utjecaj Poljske i baltičkih država - Litve, Latvije i Estonije, prema kojima je praktički zatvorio granicu. Vlasti optužuju prosvjednike da su "peta kolona" te da žele raskol i raspad Bjelorusije te kaže kako "ukrajinski scenarij" neće proći.

Lukašenko je pozatvarao većinu glavnih oporbenih lidera (s njima se susreo u zatvoru prije neki dan), ili su oni pobjegli ili se morali skloniti u inozemstvo, a nedavno je jedina koju se nije usudio dirati, književnica nobelovka Svetlana Aleksijevič, članica Oporbene koordinacije, otišla u Njemačku, kako je sama kazala, na već ugovorene nastupe te liječnički pregled.

Uhićenja i teror

Aleksijevič je najavila povratak u zemlju, mada neki predviđaju da bi joj tamošnji režim mogao onemogućiti povratak. No, unatoč velikim represijama i prijetnjama deseci tisuća prosvjednika su uhićeni, a mnogi od njih osuđeni na duže ili kraće zatvorske kazne ili izbačeni s posla ili fakulteta. Sastanak s oporbenim uznicima trajao je četiri sata, detalji s ene znaju, mada se nagađa da se razgovarao o ustavnim promjenama.

Oporbena čelnice Marija Kolesnikova odbila je doći na sastanak, a Lukašenko je osobno odobro da od ranije uhićeni Sergej Tihanovski, muž glavne oporbene liderice (ona se kandidirala na izborima kad je on uhićen nakon svoje kandidature) Svetlane Tihanovskoj čuju telefonom, ali u nazočnosti pripadnika KGB-a. U javnost je procurilo da je je on podržao aktivnosti svoje supruge u inozemstvu.

Oporbeni mediji pišu o mučenjima, iživljavanjima pa i silovanjima kojima su izloženi uhićeni demonstranti u zatvorima od strane policije. Vladimir Putin jedini je koji pomaže Lukašenku da opstane na vlasti, znajući da bi se dolaskom oporbe zemlja vjerojatno, poput Ukrajine, okrenula leđa Rusiji tražeći izlaz prema Zapadu.

Moskva ne želi još jedno neugodno "iznenađenje" poput Ukrajine ili Gruzije, pa su ruski specijalisti i savjetnici već, kažu, preuzeli glavnu riječ u vojsci, policiji, specijalcima OMON-a i mjesnom KGB-u, a zanimljivo je da su ruski novinari preuzeli i vodstvo na tamošnjoj televiziji, radiju i portalima, gdje su u znak solidarnosti s prosvjednicima bjeloruski novinari dali otkaze ili opak bili izbačeni s posla.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:08