Ministarski sastanak o konkurentnosti Europe održan u sjedištu MOL Grupe

Prvi neformalni sastanak Vijeća za konkurentnost, u vrijeme mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije, održan je u sjedištu MOL Grupe. Ministri i državni tajnici EU zaduženi za konkurentnost okupili su se u MOL Kampusu kako bi raspravljali o izazovima kontinenta. Industrijski dionici naglasili su da je održavanje konkurentnosti Europe ključno za uspjeh zelene energetske tranzicije, što zahtijeva suradnju i poticajno okruženje za industrijski razvoj. Na događaju su se obratili Zoltán Áldott, predsjednik Nadzornog odbora MOL Grupe, i Marco Mensink, generalni direktor Europskog vijeća kemijske industrije (CEFIC). Nakon rasprava, sudionici su sudjelovali u interaktivnoj izložbi s različitim demonstracijskim alatima, uzorcima proizvoda i videozapisima koji prikazuju strateška područja MOL Grupe.

Inauguralni neformalni sastanak Vijeća za konkurentnost, dio programa mađarskog predsjedanja EU, okupio je ministre i državne tajnike zadužene za konkurentnost iz zemalja članica. Primarni fokus događaja bio je na očuvanju i unapređenju konkurentnosti Europe.

"Svi imamo interes da Europa ostane snažna i konkurentna. To zahtijeva opsežnu suradnju između industrije i donositelja politika. Tražimo od vodstva Europske unije da ponudi predvidljivu i realističnu viziju budućnosti za ključne tržišne igrače, umjesto prekomjerne regulacije i administrativnih opterećenja. ‘Fit for 55‘ klimatski paket je velika vizija, ali Europi zapravo treba plan ‘Fit for Reality‘ za rješavanje stvarnih izazova. Predani smo ubrzavanju zelene energetske tranzicije kroz naša ulaganja, ali poticajno okruženje je ključno za uspjeh u svim strateškim područjima. Ključno nam je kao MOL Grupi ne samo da ispunimo zelene ciljeve EU-a, već i da igramo važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti u SIE regiji," izjavio je Zoltán Áldott, predsjednik Nadzornog odbora MOL Grupe, u svojem pozdravnom govoru.

Zabrinutosti oko konkurentnosti kontinenta istaknute su ranije ove godine u veljači od strane europskih industrijskih dionika: 73 lidera iz gotovo 20 industrija izdala su zajedničku deklaraciju, poznatu kao "Antwerpenska deklaracija," belgijskom premijeru Alexanderu De Croou, tadašnjem predsjedniku Europskog vijeća, i Ursuli von der Leyen, predsjednici Europske komisije. Sudionici Antwerpenskog industrijskog samita složili su se da uspješna zelena energetska tranzicija ovisi o konkurentnosti. Od tada je više od 1200 organizacija potpisalo deklaraciju, a rad se nastavlja u okviru "Antwerpenskih dijaloga" kako bi se razradile teme deklaracije i uspostavio konsenzus za podršku budućim odlukama.

Nakon sastanka, sudionici su sudjelovali u interaktivnoj izložbi gdje je MOL Grupa prikazala svoja održiva strateška područja koristeći različite demonstracijske alate, uzorke proizvoda i videozapise. Izložbe su pokrivale teme poput zelenog vodika, bioplina, različitih sintetičkih i biogoriva, upravljanja otpadom i reciklaže plastike, kao i petrokemijskih sirovina potrebnih za proizvodnju svakodnevnih proizvoda. Tvrtka je za taj događaj postavila laboratorij za litij, a njezini stručnjaci također su predstavili mogućnosti koje MOL vidi u geotermalnoj energiji i hvatanju i skladištenju ugljika (CCS).

5 točaka kako industrijske politike mogu omogućiti energetsku tranziciju i podržati europsku konkurentnost:

1. Potrebna nam je nova industrijska i regulatorna paradigma: politika bi trebala stvarati pozitivne poslovne slučajeve, jer su ciljevi sami po sebi nedovoljni.

2. Potrebna je poštena i dubinska analiza stvarnih učinaka klimatskih i energetskih politika EU-a na europsku konkurentnost i sposobnost privlačenja investicija.

3. Uspjeh tranzicije ovisi o regulatornoj sigurnosti, smanjenju administrativnog opterećenja, otvorenom pristupu svim troškovno učinkovitim održivim tehnologijama i dostupnosti shema za smanjenje rizika za inovativne projekte.

4. Paket korektivnih mjera je nužan kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje, nekonzistentnost politike i bolje uzimale u obzir regionalne specifičnosti.

5. Za ublažavanje tereta na energetski intenzivne industrije i povećanje sredstava dostupnih za tranziciju, prihodi od ETS-a (Sustav EU‑a za trgovanje emisijama) trebali bi biti posvećeni industrijskoj transformaciji pogođenih sektora.