Velika zabrinutost vlada među kanadskim liječnicima koji su suočeni s prethodno nepoznatom bolešću mozga u pokrajini New Brunswick. Naime, više desetaka pacijenata doživjelo je simptome gubitka memorije, halucinacije i atrofije mišića, a tim zdravstvenih djelatnika i znanstvenika dulje od godinu dana pokušava odgonetnuti uzroke neurološkog oboljenja utvrđenog kod 43 pacijenta, piše The Guardian.
Političari u pokrajini New Brunswick traže odgovore, ali stručnjaci upozoravaju da je puno više pitanja nego odgovora i umiruju javnost da nema razloga za paniku.
Građani su prvi put za istragu o slučajevima doznali prošloga tjedna nakon što je u javnost procurio memorandum iz tamošnjeg Zavoda za javno zdravstvo. U njemu se od liječnika traži da budu na oprezu ako kod pacijenata uoče simptome slične Creutzfeldt-Jakobovoj bolesti. Riječ je o rijetkoj, degenerativnoj bolesti mozga koju uzrokuje infektivna bjelančevina nazvana prion.
Nekoliko simptoma, uključujući gubitak pamćenja, problemi s vidom i neuobičajeni trzajni pokreti bili su razlog za uzbunu u Kanadskoj mreži za praćenje Creutzfeldt-Jakobove bolesti.
Unatoč inicijalnoj sličnosti, probir nije rezultirao potvrđenim slučajevima.
- Nemamo dokaza koji bi sugerirali da je riječ o toj bolesti, izjavio je dr. Alier Marrero, neurolog koji predvodi istragu u New Brunswicku.
Nepoznati sindrom ili skup bolesti?
Skupina znanstvenika angažirana je na slučaju, uključujući državne stručnjake, s ciljem da utvrde radi li se o dosad nepoznatom neurološkom sindromu, ili je riječ o nizu bolesti koje nisu međusobno povezane, ali su poznate, pa čak i izlječive.
Dr. Marrero kaže da su se pacijenti najprije žalili na neobjašnjive bolove, grčeve i promjene u ponašanju, sve simptome koji se vrlo lako mogu povezati s tjeskobom ili depresijom.
No, u razdoblju između 18 i 36 mjeseci počeli su se razvijati simptomi poput slabljenja kognitivnih sposobnosti, mišićne atrofije, slinjenja i cvokotanja zubi. Određeni broj pacijenata također je doživljavao halucinacije, pa čak ih je prožimao osjećaj kao da im insekti pužu po tijelu.
Liječnik Marrero i njegov tim provode opsežnu studiju povijesti bolesti pacijenata, koje uključuju snimanje mozga, metaboličke i toksikološke testove, lumbalnu punkciju kako bi mogli isključiti druge bolesti poput demencije, neurodegenerativne poremećaje, autoimune poremećaje i moguće infekcije.
U kanadskoj pokrajini New Brunswick imali su samo jedan takav slučaj 2015. godine, ali 2019. već ih je bilo 11, a prošle godine 24 slučaja. Znanstvenici vjeruju da je petero ljudi umrlo od nepoznate bolesti.
- U zadnjih više od 20 godina nismo vidjeli skup neuroloških bolesti koje ne uspijevamo dijagnosticirati poput ove, rekao je Michael Coulthart, čelnik Kanadske mreže za praćenje Creutzfeldt-Jakobove bolesti.
Pacijenti iz Nove Škotske
Većina pacijenata dolazi s poluotoka Nova Škotska, slabo naseljenoj regiji u sjeveroistočnom dijelu pokrajine. Ukupan broj slučajeva u klasteru je i dalje nizak, a New Brunswick ima populaciju manju od 800.000 stanovnika.
Zdravstvene vlasti odbile su otkriti adrese oboljelih pacijenata.
Marrero i njegov tim su se konzultirali sa stručnjacima za neurologiju, zaštitu okoliša, terensku epidemiologiju, zoonozu i toksikologiju kako bi bolje razumjeli što bi moglo uzrokovati misterioznu bolest.
Sve veći tim stručnjaka radi na utvrđivanje porijekla bolesti. Žele utvrdili postoji li zajednička veza među slučajevima i je li možda uzrok uvjetovan utjecajem okoliša, misleći pritom na vodu, biljke i insekte.
- Ne znamo što uzrokuje bolesti, a u ovom trenutku imamo sve više pacijenata koji boluju od sindroma, rekao je Marrero.
Vijest o nepoznatom oboljenju izazvala je zabrinutost, ali stručnjaci su upozorili da se ne donose preuranjeni zaključci.
- Zapravo ne znamo imamo li uopće definirani sindrom. Jednostavno još nema dovoljno podataka, rekla je Valerie Sim, stručnjakinja za neurodegenerativne bolesti sa Sveučilišta Alberta.
Puno nepoznanica
Istaknula je da ključni parametri za degenerativnu neurološku bolest još nisu dokumentirani i da je širok spektar simptoma u klasteru atipičan za većinu bolesti mozga. U isto vrijeme, određeni karcinomi, demencija ili čak pogrešne dijagnoze mogle bi objasniti opseg simptoma, rekla je.
Ovaj slučaj također razotkriva frustrirajuću stvarnost medicine: dijagnosticiranje pacijenata može biti teško i to je zadatak prepun nepoznanica.
- Neurolozi često mogu primijeniti brojne alate u liječenju pacijenata kada je osnovni uzrok bolesti nejasan, i tada se pacijent nekako oporavi. Zaključujete slučaj, a nikada ne doznate od čega je pacijent bolovao, rekla je Sim.
- S vremena na vrijeme bilježimo neobične neurološke sindrome. Ponekad dođemo do uzroka bolesti, ponekad ne, objasnila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....