Nedovršeni proces reformi ključna je kočnica u procesu približavanja zemalja zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, standardu bogatijih gospodarstava Europske unije, zaključio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u analizi 15 godina tranzicije u regiji.
Iako je proces tranzicije započeo prije 25 godina slomom komunizma, stvarni proces ekonomske transformacije na zapadnom Balkanu započeo je tek nakon sukoba koji su opustošili regiju u devedesetim godinama prošlog stoljeća, konstatira MMF u analizi objavljenoj u utorak.
Pritom je MMF u skupinu zemalja zapadnog Balkana uvrstio Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Albaniju, u skupinu 'razvijenog' EU-a 15 'starih' članica plus Maltu i Cipar, te ostalih 10 zemalja EU-a u skupinu 'novih članica'.
Sredinom 2000-ih godina proces transformacije u zemljama zapadnog Balkana počela je kočiti zasićenost reformama i blokada interesnih skupina da bi uoči globalne financijske krize stvarni pokretači rasta bili obilna likvidnost na globalnim tržištima i neodrživi priljev kapitala a ne reforme, zaključuju u MMF-u.
Upravo je to razlog zaostajanja zemalja zapadnog Balkana za novim članicama EU-a u pogledu ekonomske transformacije i razine dohotka, koji čini trećinu onog u razvijenim gospodarstvima EU-a, napominju.
"Jasni dokaz slabosti ekonomskog modela regije predstavljaju ekstremno visoke stope nezaposlenosti, koje su se u mnogim zemljama zadržale iznad 20 posto čak i na vrhuncu predkriznog razdoblja uzleta", ističe se u analizi.
U postkriznom periodu gospodarski je rast u regiji zapadnog Balkana slabašan, pri čemu u MMF-u kao glavnu kočnicu u procesu približavanja standardu bogatijih gospodarstava EU-a, unatoč "slabom vanjskom okruženju", ističu "nedovršeni proces reformi".
"Pritom brži rast sam po sebi možda neće biti dovoljan – zemlje zapadnog Balkana moraju također otvarati radna mjesta kako bi preokrenule slabosti na tržištu rada zbog kojih mnoge među njima zaostaju (za bogatijim zemljama)", ističu u MMF-u.
Zaključuju da je glavni prioritet za zemlje u regiji nastavak "dubokih strukturnih reformi", uključujući privatizaciju preostalih državnih i javnih poduzeća, rješavanje problema konkurentnosti kako bi privatni sektor postao ključni motor rasta.
Također sugeriraju da se "ukinu zakonske prakse koje sprečavaju rast zapošljavanja i iskrivljuju stanje na tržištu rada".
Podsjećaju ujedno da je osnovni uvjet trajnog rasta očuvanje makroekonomske stabilnosti i niske inflacije, hitno smanjenje proračunskog manjka odnosno javnog duga u zemljama u kojima su dosegnuli visoke razine, i ulaganje u izvozne sektore, a te smanjenje nenaplativih kredita i razvoj nebankovnog financijskog tržišta.
Prioritetne reforme u Hrvatskoj
U izvješću se navodi da bi se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, trebale provesti reforme u 10 područja. Pritom su prioriteti u području transparentnosti u vođenju politike, smanjenju nepotrebne državne potrošnje, zaštite manjinskih dioničara, utjecaja poslovnih pravila na izravna strana ulaganja i troškova poljoprivredne politike.
Nešto je bolja situacija, ali se treba raditi i na reformama u području smanjenja pritiska državne regulative, rasprostranjenosti stranog vlasništva, zlouporabe javnih fondova i povjerenju javnosti u političare. Po izvješću MMF-a, treba dodatno poraditi i na reformama u području vlasničkih prava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....