Moskva će ostati bez sredstava za održavanje svoje ratne ekonomije ako Saudijska Arabija ispuni planove za povećanje proizvodnje sirove nafte kako bi zaštitila svoju poziciju globalnog naftnog giganta. Naime, Rijad je sve više frustriran neuspjehom ostalih petrodržava da koordiniraju smanjenje opskrbe kako bi se cijene nafte podigle sa sadašnjih 70 na oko 100 dolara po barelu. Trgovci naftom kažu da je Saudijska Arabija sada spremna odgovoriti pokazivanjem mišića manjim proizvođačima i izazvati preokret na tržištu izvozeći više nafte, kako bi ugrabila znatno veći tržišni udio i profit, čak i dok cijene padaju.
No, ta bi strategija istovremeno kao posljedicu mogla izazvati snažan pad cijene nafte, što bi bile jako loše vijesti za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nafta i plin bili su najveći pojedinačni izvor prihoda Rusije u proteklom desetljeću i čine čak polovicu državnog proračuna.
Mihail Krutihin, ruski energetski analitičar koji živi i radi u Norveškoj, kaže da takav mogući potez Rijada predstavlja "golem rizik" za ruski državni proračun, zbog velike ovisnosti Kremlja o prihodima od nafte. A to je, k tome, samo jedan od nekoliko nepredvidivih čimbenika koji se naziru na horizontu, među kojima su i predsjednički izboru u SAD-u, zakazani za 5. studenoga.
"Tako da sada moramo sjesti i čekati - i opskrbiti se kokicama", opisao je slikovito situaciju Krutihin. Saudijska Arabija, kako ističe, savršeno dobro razumije da ruske tvrtke ne udovoljavaju zahtjevu za smanjenjem proizvodnje pa prave svoje planove.
Visoki ulozi
Aleksandra Prokopenko, ekonomistica i suradnica Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, slaže se da su ulozi za Kremlj visoki. "Prema trenutačnim tečajevima, pad cijena nafte od 20 dolara doveo bi do pada prihoda od 1,8 bilijuna rubalja, odnosno 20 milijardi dolara. To je ekvivalent oko jedan posto ruskog BDP-a", rekla je. Ruska vlada bi se, navodi Prokopenko, tada suočila s izborom - ili smanjenja potrošnje, što je malo vjerojatno tijekom rata, ili prihvaćanja inflatornog pritiska i ugrožavajuće visokih kamata.
Financial Times je, podsjeća Politico, prošlog tjedna izvijestio da bi Saudijska Arabija mogla odustati od svojih dugogodišnjih ambicija da ograniči ponudu sirove nafte kako bi pogurala cijene na oko 100 dolara po barelu. Stručnjaci za tržište nafte ne sumnjaju da Rijad ima golem proizvodni i izvozni kapacitet da umjesto toga promijeni taktiku i alat za tržišnu dominaciju kroz količinu proizvodnje.
"Globalno gospodarstvo prilično je usporeno, a potražnja za naftom nije toliko visoka koliko bi to Saudijci željeli", objašnjava Ajay Parmar, direktor analitike naftnih tržišta u ICIS-u, tvrtki za podatkovne usluge i analitička rješenja. "Neki proizvođači, uključujući Rusiju, stalno premašuju svoje kvote, a to znači da cijene nisu ni blizu 100 dolara po barelu i Saudijci gube strpljenje. To bi bio jedan od načina da Saudijci pošalju poruku upozorenja tržištu da će djelovati".
"Poruka glasi: ‘Morate se pokrenuti ili ćete svi ukupno zarađivati manje jer ćemo ići na tržišni udio preko visoke cijene‘. A ako postoji jedna zemlja na svijetu koja ima kapacitet za to, to je Saudijska Arabija", dodao je Parmar.
Rusiju, zajedno sa zemljama poput Kazahstana i Iraka, proziva se za isporuku više nafte nego što je dogovoreno s organizacijom OPEC+, skupinom država proizvođača i izvoznica nafte koje rade na kontroli globalne ponude i cijene. Moskva dosljedno premašuje svoju kvotu, koja trenutačno iznosi 8,98 milijuna barela dnevno, unatoč stalnim obećanjima da će dovesti proizvodnju u sklad s ciljem.
Ruska zarada od fosilnih goriva, prema ruskom ministarstvu financija, također je porasla za 41 posto samo u prvoj polovici ove godine, unatoč zapadnim sankcijama uvedenim zbog rata u Ukrajini. Vladimir Putin obećao je da će nastaviti s crpljenjem fosilnih goriva kako bi podržao opterećeno gospodarstvo svoje zemlje. "Svatko ima poteškoća, i mi imamo svoje", priznao je u govoru na energetskom forumu prošlog tjedna. "Ali, Rusija je i dalje jedan od vodećih sudionika na globalnom energetskom tržištu", dodao je.
‘Rat neće završiti jer Rusiji ponestaje novca‘
Povrh toga, ruska režimska novinska agencija TASS izvijestila je u četvrtak da Kremlj razmišlja o novoj strategiji za održavanje proizvodnje nafte na razini od 540 milijuna tona godišnje do 2050. godine, što predstavlja otvoreno prkošenje naporima da se smanji crpljenje kako bi se pomoglo u borbi protiv klimatskih promjena.
Rusija je stvorila "flotu u sjeni" zastarjelih tankera za isporuku svoje sirove nafte, kršeći gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su nametnule zemlje članice G7, a zaobilaženje ograničenja donijelo je Kremlju gotovo 25 milijardi dolara od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Rupa u zakonu omogućuje posrednicima u zemljama poput Turske, Kine i Indije da rafiniraju rusku naftu u benzin i dizel prije nego što je prodaju drugdje s izuzećem od sankcija.
Prema izvješću u koje je Politico imao uvid, zapadne su zemlje potrošile dvije milijarde dolara na ovo rebrendirano gorivo u prvoj polovici ove godine, čime je ruska država zaradila dovoljno poreznih prihoda da regrutira dodatnih 6200 vojnika mjesečno za borbe u Ukrajini.
Ipak, čak i ako Saudijska Arabija poduzme svoj korak, Kremlj i uz smanjenje prihoda vjerojatno neće posustati u svom ratu protiv Ukrajine, unatoč tome što je svoj nacionalni proračun donio na temelju očekivanja da će se njezina sirova nafta prodavati za oko 70 dolara po barelu, više nego će većina kupaca biti spremna platiti.
"Znakovi neravnoteže u gospodarstvu su sve veći", kaže Heli Simola, istraživač u Finskoj banci. Ali, kako dodaje, Rusija će još neko vrijeme moći financirati rat. "Rat neće završiti jer Rusiji ponestaje novca", zaključio je Simola.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....